U 2018. godini u terminu studeni/prosinac u Osijeku, Splitu i Zagrebu održana je nova radionica likovne kritike Kako pisati o suvremenoj umjetnosti. Na sudjelovanje u radionicama pozvani su svi studenti preddiplomskog, diplomskog studija, kao i diplomirani studenti „vizualnih“ i studija u kulturi – ali i svi ostali građani s nagnućem k teoriji i kritici, odnosno zainteresirani za praktično bavljenje likovnom kritikom. Radionica, u okviru koje se posjećuju dvije aktualne izložbe u Osijeku, Splitu i Zagrebu – nadopuna je visokoobrazovnog curriculuma kada je riječ o studentima ili bivšim studentima „vizualnih“, i studija u kulturi, gdje se uz likovnu kritiku uči i o pisanje teksta predgovora, postavu izložbe te radu kustosa – što će polaznicima biti dragocjeno stručno iskustvo i stručna referenca u budućem radu. Na primjer, odnos umjetnika i kustosa tematizira se i predstavljanjem cjelogodinjeg projekta na relaciji Zagreb-Pariz Što nosim? Amele Frankl. Radionica se sastoji od 6 x 3 sata predavanja/posjeta izložbama, te individualnog rada i prezentacija polaznika. Aktivnim sudjelovanjem u raspravama i terenskoj nastavi, analitičkim pristupom temi te autorstvom kritičkog temeljenog na analizi i usporedbi izložbi posjećenih u sklopu programa, polaznici radionica stječu tzv. završno uvjerenje.
———————————————————————
U organizaciji Hrvatske sekcije AICA-e
Suorganizacija radionica
Osijek Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Osijeku/Muzej likovnih umjetnosti; lokacija radionice: Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Europska avenija 9
Zagreb ULUPUH Zagreb/Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; lokacija radionice: Galerija Permanenta, Preradovićeva 44
Split Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu/Galerija umjetnina; lokacija: Studio Mediterraneo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Peristil 3/III.
———————————————————————
Voditelji radionica
Osijek Silva Kalčić i Igor Loinjak, u suradnji s Krešimirom Purgarom, izvanrednim profesorom na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Osijeku te umjetnikom Vladimirom Frelihom.
Split Silva Kalčić i Ivana Meštrov u suradnji s Brankom Franceschijem, ravnateljem Galerije umjetnina Split te umjetnicom Neli Ružić.
Zagreb Silva Kalčić i Ivana Mance u suradnji s kustoskim kolektivom “Što, kako i za koga/WHW” – Galerijom Nova i WHW akademijom te umjetnikom Zlatkom Kopljarom.
Koncepcija i organizacija: Silva Kalčić, silva.kalcic@gmail.com, 098/453206
———————————————————————
Opširnije o radionici
U organizaciji Hrvatske sekcije AICA-e te u suradnji s jednom visokoobrazovnom i jednom muzejsko-galerijskom institucijom u svakom od tri grada u kojima se usporedno radionice održavaju (Osijek, Split, Zagreb), radionica pridonosi razvoju grada kao kulturnog i obrazovnog središta, afirmirajući njegove kulturne ustanove i strukovne udruge kao prepoznatljiva mjesta znanja i umjetnosti.
U vremenu u kojem javni medijski prostor za likovnu kritiku rapidno nestaje, kontinuirano održavanje radionice svojevrsni je zagovor kritičkog pisanja i kritičke refleksije kao nužnog i bitnog čimbenika razvoja kvalitetne suvremene umjetničke scene, odnosno hrvatske kulturne javnosti.
Cilj ovako zamišljene radionice jest obrazovni. Radionica nudi dodatnu teorijsku i praktičnu edukaciju kao nadopunu sveučilišnih programa studija u umjetnosti i kulturi, a koji se podrazumijevaju u profesiji likovnog kritičara u javnim medijima. Vježbajući se u konkretnoj praksi pisanja likovnokritičkih žanrova, polaznici aktiviraju eventualno pasivno ranije stečeno znanje o umjetnosti i njenoj društvenoj ulozi. Stječući iskustvo verbalne artikulacije vlastitih stavova i sudova, polaznici uče proizvesti jasnu i relevantnu informaciju o umjetničkoj produkciji u funkciji njene javne komunikacije.
Organizatori i voditelji programa, kao dugogodišnji članovi Hrvatske sekcije AICA-e, svojim su praktičnim i teorijskim iskustvom pružiti dodatnu mogućnost edukacije, odnosno radionica u Splitu spaja se s fakultetskom nastavom na srodnom kolegiju. Kroz predavanja i seminarski rad, ciljani posjet izložbama, čitanje referentne literature te samostalno pisanje i rad na tekstu polaznici radionice će se suočiti s temeljnim aspektima i načelima pisanja likovne kritike te praktično okušati u toj disciplini. Posebna je tema kriterija vrednovanja društveno angažirane umjetničke prakse, kao i odnosa likovne kritike i mainstream kulture masovnih medija. Odnosno, na temu učinka novih načina distribucije i globalizacija slika unutar produkcijskih procesa novih umjetničkih sadržaja i njihovih novih vrsta veza s jezikom.
Kvalitetna likovna kritika te relevantna i jasna prezentacija moderne i suvremene umjetničke produkcije u javnim medijima, sastavni je aspekt umjetničke kulture u cjelini. Njena zadaća jest kritički vrednovati, ali i senzibilizirati i obrazovati publiku, šireći horizont recepcije i uspostavljajući kritičku svijest. Nerijetko netransparentna, ili pak senzacionalistička informacija smanjuje raspoloženje i stvara negativan stav javnosti o modernoj i suvremenoj umjetničkoj produkciji, otežavajući tako uvjete za prihvaćanje umjetnosti kao općeg dobra i svima dostupnog kulturnog sadržaja. Obrazovanje mladih ljudi za ulogu i posao likovnog kritičara teži odgovornom obavljanju te javne djelatnosti, doprinoseći razini kulturnog života ali i jačanju demokratske svijesti zajednice u cjelini.
———————————————————————
Program
Radionica se sastoji od predavanja, praktičnog rada i razgovora te skupnih posjeta izložbama, gdje je predviđena mogućnost razgovora s kustosima i autorima izložbe, kao i vodstva kroz izložbu i dobivanja popratnog materijala – kataloga izložbe, fotografija i tekstova na temu i sl. U okviru radionice renomirani umjetnik/umjetnica održat će izlaganje na temu vlastita rada i tekstova objavljenih o njemu, kriterija valorizacije/vrednovanja umjetničkog rada, kao i specifičnosti medija za koji je tekst pisan.
Iako ne postoji formula o pisanju o umjetnosti, kroz zajednički posjet ciljanim izložbama, čitanje referentne literature te samostalno pisanje i rad na tekstu polaznici ove radionice suočavaju se s temeljnim aspektima i načelima pisanja likovne kritike. Navođeni na deskriptivnu, eksplikacijsku i interpretativnu verbalizaciju svojih stavova, uz konzultiranje literature, polaznici radionica usavršavaju: metodologiju i terminologiju pisanja likovne kritike, razlikovanje estetskih i vizualnih karakteristika pojedinih pojava i medija u suvremenoj umjetnosti, prošireno poimanje/polje umjetnosti, razumijevanje povezanosti likovnih umjetnosti i društvenih zbivanja, izobražavanje vizualnog opažaja, memoriranje vizualnog arhiva relevantnih djela; sve bitne elemente koji sačinjavaju put ka gradnji ‘pismenog’ govora o suvremenoj umjetnosti. Novi mediji i nove tehnologije za produkciju i distribuciju slika definiraju novi diskurzivni sustav, i dovode do novih vrsta stvaranja, promatranja i obrazaca prosudbe umjetničkog djela.
Polaznici imaju zadatak usporediti tri teksta o istoj izložbi različitih autora, potom predstavljaju svoje tekstove – viđenje predstavljenog djela/izložbe suvremene umjetnosti. Nakon posjeta izložbama slijedi razgovor o njima, u svrhu što potpunijeg razumijevanja zadatka pisanja likovne kritike, polaznici radionice imaju zadatak komentirati pojedine radove na izložbama, usporediti viđene izložbe te o njima napisati završni tekst likovne kritike.
Na svakoj od lokacija radionice (Zagreb, Split, Osijek) jedan umjetnik/ca prezentira svoj rad i studiozno govori o primjerima različitog stava ili pristupa u recenzijama raznih autora, svojih djela; u okviru radionice daju se i drugi slični primjeri, na usporedbu: barem dva teksta koja se tiču neke teme u okviru zadanog područja suvremene umjetnosti, različitog pristupa. Predviđena je suradnja i s drugim kolegama s fakulteta i akademija tj. koji se intenzivno bave likovnom kritikom i teorijom, kao i kolegama koji se bave kustoskim radom, u okviru institucije ili kao nezavisni kustosi.
Povodom radionice uspostavljaju se i Dani likovne kritike u Osijeku. Kao dio Radionice likovne kritike 2019. u Zagrebu za članove HS AICA-e, ali i širu javnost, održat će se simpozij o likovnoj kritici: je li ona najekonomičniji način za sagledavanje društvenih problema suvremenosti? Zašto suvremena umjetnost više ne provocira javni kritičarski diskurs? Je li izložba suvremene umjetnosti mjesto na kojemu se prakticira demokratska rasprava u društvu spektakla i zabavne industrije? Također o poziciji kritike u medijima i svojevrsnoj shizmi između povijesti umjetnosti i likovne kritike. Bitna je tema ciljne skupine i društvene vidljivosti likovne kritike – „izgnane“ iz tiskanih, dnevnih medija, te se otvara pitanje načina i opsega njena funkcioniranja na internetskim portalima.
———————————————————————
Struktura radionice
• Uvodna predavanja Kroz predavanje i seminarski rad, polaznicima bi se ukazalo na današnje pozicije likovne kritike, njene kritičke potencijale i ovlasti, njene profesionalne zadaće i društvene odgovornosti. Upozorilo bi se na važnost formiranja i donošenja vrijednosnih sudova kao osnovne kategorije koja likovnu kritiku razlikuje od povijesnoumjetničkog i teorijskog diskursa.
Predložio bi se izbor referentnih, tekućih izložbi (moderne i suvremene umjetnosti). Izbor bi nastojao zadovoljiti tri kategorije izložbenih manifestacija: individualne umjetničke izložbe; skupne, koncepcijske izložbe; retrospektivne izložbe.
• Zajednički posjet izložbama Prema dogovoru polaznicima bi se raspodijelili radni zadaci posjeta izložbama te pisanja kritičkih osvrta.
• Seminarski rad S polaznicima se vodi diskusija o njihovome radu. Polaznicima se nastoji ukazati na razlike u načinu pisanja, perspektivi, vrednovanju, argumentaciji, etičkim ciljevima. Rasprava i sučeljavanje mišljenja. Konfrontiranje stavova odnosno pristupa i teze pojedinačno. Polaznici kao radni materijal dobivaju i kritičke tekstove drugih autora.
• Radni zadaci Poglavito se sastoje od pisanja vlastitih kritičkih tekstova, slobodno ili prema zadanom programu (npr. piše se o istim se izložbama, ali s točno određenih pozicija koje podrazumijevaju različit temeljni stav prema određenom umjetničkom problemu; zadaju se parametri o kojima se moraju izjasniti (koncepcija, selekcija, artikulacija, medijacijske kvalitete, postav…); pišu se po dva teksta različite forme i opsega o istoj muzejskoj/galerijskoj izložbi – svrha prvog je sažeto ali kritičko i relevantno informiranje o izložbenom događaju za široku publiku; svrha drugog je analiza, vrednovanje i argumentacija izložbenog sadržaja te konteksta izložbe u cjelini, itd.).
———————————————————————
Dosad održane radionice likovne kritike
Split, HULU (izložba Splitski salon)/Galerija umjetnina/Filozofski fakultet, voditeljice Silva Kalčić i Ivana Meštrov, od 14. do 17. studenoga 2015.
Zagreb, Galerija Permanenta/MSU, voditeljice Silva Kalčić i Ivana Meštrov, od 14. do 16. prosinca 2015.
Zagreb, Galerija Permanenta, Galerija Forum, Dom HDLU-a, Galerija Nova, voditeljice Silva Kalčić i Ivana Mance, od 24. travnja do 4. svibnja 2017.
Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, TTF/ULUPUH, radionica likovne kritike Kako pisati o suvremenoj umjetnosti i dizajnu, voditeljice Silva Kalčić i Ivana Mance, umjetnik-izlagač Dalibor Martinis, 6. prosinca 2017.
Zagreb, Lauba, u okviru programa Nesvrstani, tjedan za ljude i umjetnost, voditeljice Silva Kalčić i Ivana Mance, od 22. do 25. lipnja 2018.
———————————————————————
Radionica likovne kritike 2018.
Datumi nastave
Osijek
5. studenoga 17-20 sati Silva Kalčić i Igor Loinjak, uvodno predavanje. Razgovor
6. studenoga 17-20 sati Posjet izožbi (Ne)postojanost prostora – prostori naracije i imaginacije kustosa Neve Lukić i Vanje Babića. Krešimir Purgar, predavanje. Razgovor
19. studenoga 17-20 sati Igor Loinjak, predavanje i vodstvo kroz izložbu Vladimira Novaka u Galeriji Kazamat; posjet izložbi Eumenide Lale Raščić u Galeriji Waldinger; razgovor s umjetnicom i kustosicom Brankom Benčić. Lala Raščić je za polaznike radionice pripremila postojeće tekstove o njezinom radu, kao i referentne teorijske i književne tekstove. Odlazak na projekciju filmova u okviru projekta Barutana 2018. u trajanju od jednog sata
20. studenoga 17-20 sati Vladimir Frelih, predavanje. Razgovor
11. prosinca 17-20 sati Posjet 26. slavonskom biennaleu uMuzeju likovnih umjetnosti uz vodstvo kustosice izložbe Valentine Radoš i možda nagrađenog autora Marija Matokovića.
18. prosinca 17-20 sati Silva Kalčić i Igor Loinjak, završno predavanje. Prezentacija tekstova polaznika. Završna rasprava.
Split
8. studenoga 17-20 sati Ivana Meštrov, uvodno predavanje. Razgovor
12. studenoga 17-20 sati Silva Kalčić, predavanje. Razgovor
13. studenoga 15-16 sati Leila Topić, kustosica, predstavljanje izložbe GRUPA ViGo – potencijalno važne aktivnosti (Žarko Vijatović, Tomislav Gotovac) u Galeriji umjetnina, Ulica kralja Tomislava 15
16-18 sati Marija Stipišić-Vuković, kustosica Galerije umjetnina i koautorica stalnog postava izložbe suvremene umjetnosti, vodstvo kroz stalni postav. Razgovor
29. studenoga 17-20 sati Neli Ružić, Izmiještanja, javno predavanje. Razgovor
Nakon prezentacije svoga rada, Neli Ružić prezentirala je četiri teksta pisana za katalog samostalne izložbe Sjene budućnosti iz 2016. godine (Sabine Salamon, Jasminke Babić) od kojih su dva iz drugog konteksta: od strane meksičkih kustosa (Carlos Palacios, Andrea Torreblanco). Peti tekst je pisan za katalog izložbe Time Lapsus, 2015. (Ane Peraice). Polaznici radionice tekstove su dobili unaprijed, kao i radijski osvrt na istu izložbu u zvučnom obliku. U prvom dijelu susreta predstavila je umjetničke radove na koje se ovi tekstovi referiraju, a u drugom su analizirani tekstovi.
6. prosinca 17-20 sati Ivana Meštrov. Predavanje na temu jezika i terminoloških specifičnosti likovne kritike. Mentoriranje tekstova.
13. prosinca 17-20 sati Prezentacija tekstova polaznika vezanih uz izložbe koje su posjetili. Završna rasprava.
Zagreb
8. studenoga. 17-20 sati Silva Kalčić, uvodno predavanje. Razgovor
14. studenoga 17-19 sati posjet izložbi Jadranke Fatur, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb Vodstvo kroz izlozbu umjetnice Jadranke Fatur. Razgovor na temu hiperrealizma i fotografskog realizma te postava monografske izložbe. Fakultativni posjet simpoziju u istom prostoru na temu „Slika i hiperrealizam: Slikarstvo, fotografija i film“, 15. i 16. 11. 2018.
19. studenoga 17-20 sati Zlatko Kopljar, predavanje. Razgovor
26. studenoga 17-20 sati “Što, kako i za koga/WHW”, Ivet Ćurlin, vodstvo kroz izložbu Želimira Žilnika u Galeriji Nova i predstavljanje WHW akademije. Razgovor
3. prosinca 17-20 sati Krešimir Purgar, predavanje, predstavljanje metodologije “vizualnih studija” i projekta “Slikarstvo kao alegorija teorije”. Razgovor. Mentoriranje tekstova.
(5. prosinca 17-20 sati susret i razgovor s Goranom Trbuljakom u MUO (na izložbi “Zasto bi netko kupio Glavoper od Gorana Trbuljaka”) i potom na izložbi grafickog dizajna, odnosno umjetnickih radova izvedenih u formama karakteristicnim za dizajn istog autora – u HDD galeriji (“Oblikovanje linijom manjeg otpora”).)
14. prosinca 17-20 sati Prezentacija tekstova polaznika. Završna rasprava.
Očekivana kontribucija polaznika radionice ponajprije pisanje/prezentacija tekstova te sudjelovanje u razgovoru – na način iznošenja stavova, pitanja i komentara.
———————————————————————
O voditeljima radionice
Silva Kalčić diplomirala je povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu, a doktorirala arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu; također je završila modni dizajn. Pohađala je program za kustose i kritičare Svet umetnosti SCCA Ljubljana. Bila je urednica časopisa „Zarez“, „Čovjek i prostor“, „Arhitektura“, „Oris“ i „Up&Underground“. Docentica je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu; donedavno je bila zaposlena na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bila je predsjednica, sada je dopredsjednica Studijske sekcije ULUPUH-a, kao i članica Predsjedništva, sada Izvršnog odbora HS AICA-e. Igor Loinjak diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je trenutno apsolvent na doktorskom studiju povijesti umjetnosti. Radio je u Gradskim galerijama Osijek i Muzeju likovnih umjetnosti Osijek, a od prosinca 2015. zaposlen je na mjesto asistenta na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Bio je voditelj Galerije Kazamat. Organizirao je nekoliko autorskih izložbi te napisao veći broj uvodnika i predgovora za umjetničke kataloge. Član je HS AICA-e. Ivana Mance, dr. sc., dipl. povjesničarka umjetnosti, znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Na području znanstvenog bavljenja posvećena je istraživanju povijesti hrvatske povijesti umjetnosti te različitim temama iz umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Uz uže područje znanstvenog bavljenja, autorica kontinuirano prati i piše o suvremenim umjetničkim zbivanjima, objavljujući tekstove u stručnim časopisima i radio-emisijama. Članica je DPUH-a, ULUPUH-a i HS AICA-e, gdje obnaša i upravljačke dužnosti. Ivana Meštrov je povjesničarka umjetnosti, jedna od suosnivačica udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze/Loose Associations (2009. -). Diplomirala je povijest umjetnosti na sveučilištu Paris 1- Pantheon Sorbonne, gdje nastavlja doktorski studij. Od 2009. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu. Autorica je brojnih stručnih likovno-kritičkih osvrta, eseja (Zarez, Grafika, Život umjetnosti, Triptih HR-a). Suosnivačica je edukacijskog projekta Kustoska platforma (2008.-). Pohađala je nekoliko međunarodnih edukacijskih programa i seminara iz polja kuriranja i likovne kritike poput Ecole du Magasin, Grenoble, ICI New York te Salzburg Art Academy. Članica je HS AICA-e. // Branko Franceschi ravnatelj je Galerije umjetnina u Splitu, od 2014. godine. Istaknuti je likovni kritičar i kustos, autor brojnih problemskih izložbi u zemlji i inozemstvu, na primjer 40. splitskog salona na temu Umjetnost preživljavanja (2018.) te aktualne izložbe Okruženju usprkos u Domu HDLU-a Zagrebu. Bio je voditelj Galerije “Miroslav Kraljević” u Zagrebu, ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te ravnatelj Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu. Član je HS AICA-e. Vladimir Frelih rođen je u Osijeku. 2000. na Kunstakademie Düsseldorf magistrira u klasi za proširenu skulpturu i instalaciju kod prof. Magralene Jetelove; 2002. godine stiče naziv Master of Art/ Meisterschüler. Aktivno djeluje na suvremenoj domaćoj i inozemnoj umjetničkoj sceni. Dobitnik je nekoliko nagrada; njegovi se radovi nalaze u više javnih i privatnih zbirki i fondacija suvremene umjetnosti (Kunstmuseum Bonn, Stadt Düsseldorf, MSU Zagreb). 2012. godine pokreće i suosniva POPUP umj. org. Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku predaje, u zvanju izvanrednog profesora, Fotografiju, Video i film i Multimediju. Od 2010. godine predaje kao gost profesor na Akademiji umetnosti Novi Sad. Zlatko Kopljar rođen je 1962. godine. Diplomirao je slikarstvo na Academia di Belle Arti u Veneciji u klasi prof. Carmela Zottia 1991. godine. Boravi u New Yorku tri mjeseca 2003. godine kao stipendist Franklin Furance Grant for performance Art, New York. Izlagao je u zemlji i inozemstvu na velikom broju samostalnih (Steirische Herbst, Graz, Austrija; The Kitchen, New York, USA…) i skupnih izložbi (26. Biennale Sao Paolo, Brazil, 2004.; Luc Tuymans the Reality of the Lowest Rank, Brugge, Belgija, 2010.; Rohkunstbau XIX, Berlin, Njemačka,2013., Faith Love Hope, Kunstmuseum Graz, Austria, 2018….) Radovi mu se nalaze u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i Dobitnik je godišnje Ekumenske nagrade zaklade Biblija i kultura, Stuttgart, 2011. godine. Živi i radi u Zagrebu. Krešimir Purgar diplomirao je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost 1991. te doktorirao iz područja humanističkih znanosti, polja i grane znanost o umjetnosti 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izabran je u zvanje znanstvenog suradnika 2013. i zatim višeg znanstvenog suradnika 2017. Bavi se vizualnim studijima – interdisciplinarnim područjem humanističkih znanosti usmjerenim prema proučavanju umjetnosti, filma, vizualnih aspekata književnosti i slikovnih medija općenito. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Sveučilištu u Osijeku, Akademiji za umjetnost i kulturu. Dobitnik je Godišnje nagrade HS AICA-e za 2010. godinu. Neli Ružić (1966., Split) diplomirala je slikarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 1990., a postdiplomski studij završila je na Facultad de Artes, UAEM, Meksiko, 2013. godine. Krajem 1990-ih odlazi u Meksiko te od 2003. predaje na ENPEG La Esmeralda, Mexico City (do 2012.); UAEM Cuernavaca, Estado de Morelos (do 2007.). Imala je niz samostalnih izložbi i sudjelovala na brojnim izložbama, projektima i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je druge nagrade T-HTnagrada@msu.hr, MSU, Zagreb (2016.), stipendije Conacyt, Meksiko (2012-2013.); stipendije Grada Splita (1996.), stipendije ArtsLink (1996.). Nagrade Biennala Mladih, Moderna Galerija u Rijeci (1993.)… Od 2013. predaje u Školi likovnih umjetnosti gdje je od 2014. do 2018. godine bila voditeljica Galerije Škola. Od 2016. radi kao vanjski suradnik – docent na Slikarskom odsjeku, UMAS. Leila Topić rođena je 1972. u Zagrebu, diplomirala je povijesti umjetnosti i komparativnu književnost pri Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno završava drugu godinu poslijediplomskih studija pri beogradskom Fakultetu za medije i komunikaciju pod mentorskim vodstvom dr.sc. Miodraga Miška Šuvakovića. Od 2006. radi kao kustosica u MSU te vodi Zbirku fotografije, filma i videa i medijske umjetnosti. Objavila je brojne eseje i intervjue s umjetnicima, kritičarima i kustosima u Vjesniku odnosno u stručnim časopisima poput ČIP-a, Zareza, Orisa, Prosvjete ili Konture te za emisiju Triptih 3. programa Hrvatskoga radija ili za emisiju o suvremenoj umjetnosti HTV-a Transfer. Ko-autorica je monografije o Galeriji Studentski centar (zajedno s Darkom Glavanom). U sklopu biblioteke „Refleksije“ MSU-a Zagreb uredila je knjigu prijevoda Nicolasa Bourriauda Relacijska estetika/Postprodukcija (2013.) te Kraj umjetnosti Donalda Kuspita (2018.) Članica je HS AICA-e. Članovi su kustoskog kolektiva What, How & for Whom/WHW kustosice Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović, člaice HS AICA-e, te dizajner i publicist Dejan Kršić. Od svog osnutka 1999. WHW je razvijao modele kolektivnog načina rada putem izložbi, publikacija i diskurzivnih događanja. Od svibnja 2003. WHW vodi Galeriju Nova, neprofitnu galeriju u centru Zagreba, koja je u vlasništvu Grada. WHW je prvi dobitnik Nagrade Igor Zabel za kulturu i teoriju (2008), dodijeljene kao priznanje za kulturne aktivnosti u središnjoj i jugoistočnoj Europi. WHW projekti su zamišljeni kao platforme za socijalno angažirane modele kulturne produkcije i refleksije socijalne zbilje. WHW je dobio ime po svojoj prvoj izložbi: Što, kako i za koga, održanoj 2000. u Zagrebu.
