Hrvatska Sekcija AICA – Međunarodnog udruženja likovnih kritičara željela bi skrenuti pažnju kolega i javnosti na činjenicu da Mali salon u Rijeci od iduće godine prestaje s radom. Sa zaprepaštenjem smo primili vijest da Hrvatska radiotelevizija (HTV) u dogovoru s Upravom Grada Rijeke neće produžiti ugovor o zakupu Malog salona koji kao ispostava Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci djeluje već sedamdeset godina. Ne možemo razumjeti kako je došlo do odluke da se u središtu grada koji je imenovan Europskom prijestolnicom kulture zatvara izložbeni prostor s kojim se identificira likovni život u Rijeci, odnosno u kojem su između stotina izlagača izlagali i najveći hrvatski i međunarodni likovni umjetnici. Time se gasi još jedan prostor u kojemu je umjetnost neposredno prisutna u javnom prostoru i svakodnevnom životu grada – pozicioniran na riječkom Korzu i jedan od posljednjih takvih prostora u središtu i javnom životu grada.
Poznato nam je da program kojim je Grad Rijeka osvojio prestižnu međunarodnu titulu Europske prijestolnice kulture nije kao programsku točku naveo zatvaranje najmarkantnijih kulturnih institucija u središtu grada. Od ovoga je još poraznija činjenica da Mali salon zatvara javna institucija kojoj je po Zakonskom aktu promicanje kulture jedna od osnovnih zadaća, i koju financiraju hrvatski porezni obveznici. Čelništvo lokalnog HRT svoj čin otkazivanja ugovora o najmu opravdava prostornom potrebom za održavanje programa o Prijestolnici kulture koji će se emitirati uživo iz nekadašnjeg Malog salona. Očitu apsurdnost postupka zatiranja kulturnog života uspostavom medijskog „izloga kulture“ dodatno
naglašava činjenica da se nakon završetka programa Prijestolnice kulture prostor ne vraća izložbenoj funkciji.
Zatvaranje Malog salona u Rijeci eklatantni je primjer teške pogreške u vođenju kulturne politike, na žalost sve prisutnije i u drugim hrvatskim gradovima, i simptom neshvaćanja važnosti održavanja kontinuiteta ikoničkih kulturnih prostora kao temelja urbaniteta, u ovom slučaju urbaniteta Rijeke. Zar zaista itko smatra da otvaranje vidljivog radio-studija vrijedi zatiranja izložbenog prostora kojeg su generacije riječkih kulturnih djelatnika vodile i razvile u jedan od najpoznatijih izložbenih prostora u regiji i šire? Koja je svrha oduzimanja ovog prostora od građana Rijeke i hrvatske kulturne javnosti? Kako Rijeka nakon ovoga misli da može biti Prijestolnicom kulture?
Stoga pozivamo cjelokupnu javnost, likovnu publiku, a posebno stručne udruge likovnih umjetnika, povjesničara umjetnosti, muzealaca, ICOM, Ministarstvo kulture RH, da svojim glasovima i autoritetom spriječe da Rijeka umjesto prijestolnice kulture postane njenim stratištem. Rješenje se može i mora pronaći.
Hrvatska sekcija AICA (franc. Association internationale des critiques d´art sa sjedištem u Parizu i osnovana od UNESCO-a nakon Drugoga svjetskog rata u kolektivnom nastojanju kulturne obnove Europe i svijeta), da ponovimo, protivi se zatvaranju Malog salona. Poznato nam je da je 17. lipnja ove godine MMSU od HTV-a zaprimio obavijest o raskidu Ugovora o zakupu poslovnog prostora br. 704/00 sklopljenog 10. studenoga 2000. između Muzeja kao zakupoprimca i Hrvatske radiotelevizije kao zakupodavca (dodatno je pitanje vlasničke strukture i vlasničkog stjecanja). Radi se o prostoru gradske galerije Mali salon (100 m2) u prizemlju zgrade na Korzu na br. 24. Otkazni rok je 90 dana – iako je MMSU pripremio program Malog salona do kraja godine, a za 2020. ugovoreno je više međunarodno orijentiranih programa koje su potvrdili i RIJEKA 2020 d.o.o. i razni partneri i sudionici. Između dva svjetska rata prostor Malog salona bio je gradska kavana, nakon 1945. godine pretvorena u izložbenu galeriju, koja je u nastavku kao Mali salon počela djelovati u sastavu tadašnje Galerije likovnih umjetnosti, današnjeg Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Dakle, kavana je htijenjem zajednice, ali i strategijskom odlukom službene politike, jednom postala galerijom u kojoj su održani visokovrijedni, a ponekad i vrlo značajni programi – izložbe hrvatskih umjetnika kao i međunarodne izložbe i manifestacije, okrugli stolovi, predavanja, radionice itd. Svjedočimo li povijesnom trenutku u kojemu kulturne institucije i prostori kulture postaju, u nekom procesu inverzije, prostori zabave i trivijalnoga profita? Ili će ostati zlokobno prazan lokal nakon 2020. godine, kao mnogi koji zjape u središtima hrvatskih gradova? Hoće li u programu Rijeka 2020. biti više punktova s kojih se izvještava o događajima, nego li događaja samih? Po svemu sudeći, hoće. MMSU je u Mali salonu uoči njegove, silom prilika, pretposljednje izložbe, postavio knjigu „Pozdravi Malom salonu“, u koju su građani pozvani da upišu sjećanja na kulturnu i društvenu ulogu toga prostora. Okrenimo se, naprotiv, budućnosti Malog salona i izborimo se zajedno za nju zajedničkim protestom, svih ljudi koji žele sačuvati – kao i razvijati i stvarati nove – kulturne i civilizacijske tekovine svoga grada i svoje zemlje.
U Zagrebu, 29. srpnja 2019.
Izvršni odbor HS AICA
Branko Franceschi, Marko Golub, Boris Greiner, Silva Kalčić, Barbara Vujanović i Anita Zlomislić
