Dragan Damjanović
Dr. sc. Dragan Damjanović (Osijek, 1978.) redoviti je profesor i predstojnik Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posebno područje njegova znanstvena interesa predstavlja povijest arhitekture te slikarstva i skulpture od kraja 18. do sredine 20. stoljeća. S toga je područja do sada objavio 14 knjiga (Đakovačka katedrala, 2009.; Arhitekt Herman Bollé, 2013.; Vila Živković-Adrowski-Lubienski, 2016.; Zagreb. Architectural Atlas, 2016., Otto Wagner und die kroatische Architektur, 2018., itd.), te više od stotinu znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Članke je objavio u uglednim međunarodnim časopisima: Journal of the Society of Architectural Historians, (UCLA Press, Los Angeles), Zeitschrift für Kunstgeschichte (Berlin, München, Basel), Centropa (New York), Architectura – Zeitschrift für Geschichte der Baukunst (Berlin), Umění/Art, časopis Ústavu Dějin Umění Akademie Věd České Republiky/ Journal of the Institute of Art History (Prag), Acta Historiae Artium (Budimpešta), Urban Design International (London).
Bio je suorganizator (s dr. sc. Lovorkom Magaš Bilandžić i dr. sc. Željkom Miklošević) međunarodnog znanstvenog skupa Art and Politics in Europe in the Modern Period realiziranog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 29. 6. do 2. 7. 2016. Vezano za ovj skup 2019. objavljen je zbornik radova Art and Politics in the Modern Period u izdanju FF Pressa.
Aktivno je sudjelovao u organiziranju niza izložbi. Krajem 2011. organizirao je izložbu „Bečka akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma – Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta“ u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, potom, 2014. godine, izložbu „Sinagoge vukovarskog arhitekta Frana Funtaka” u Židovskoj općini u Zagrebu, 2015. iznimno posjećenu izložbu o arhitektu Hermanu Bolléu u Muzeju za umjetnost i obrt („Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole”), te 2018. – 2019. u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji u Beču i u Muzeju 3. bečkog okruga (Wiener Bezirksmuseum 3) izložbu „Otto Wagner i hrvatska arhitektura“.
Nadalje, sudjelovao je u pripremi izložaba: „Strast i bunt. Ekspresionizam u Hrvatskoj“ (Galerija Klovićevi dvori, 2011.) „Put u vječnost“ (Galerija Klovićevi dvori, 2016.) te Valpovački vlastelini Prandau-Normann / Valpovo Landowners Prandau-Normann (Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Muzej Slavonije Osijek, Državni arhiv u Osijeku, Muzej Valpovštine, Osijek, Valpovo, 2018.).
Između 2014. i 2017. bio je voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780 – 1945), a trenutno je voditelj sveučilišnog projekta Hrvatska likovna baština od baroka do postmoderne – umjetničke veze, import umjetnina, zbirke (2015. – 2017.) i projekta Hrvatske zaklade za znanost Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas (2018.-).
Za svoj je znanstveni rad do sada dobio niz nagrada: Državnu nagradu za znanost 2005., Povelju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2014. i 2019., Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta 2014., Nagradu Grada Zagreba 2015. i Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu za područje likovnih umjetnosti.