Poziv na radionicu likovne kritike „Izložbene kartografije“

Ove godine radionica likovne kritike Pisati o suvremenoj umjetnosti, koju već tradicionalno organizira HS AICA u suorganizaciji s ULUPUH-om i Filozofskim fakultetom u Splitu, nosi naslov Izložbene kartografije: kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi. Radionica je odvija u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac, Institutom za suvremenu umjetnost i Galerijom Nova, u Zagrebu.

 

Prijave na radionicu, zaključno s 20. siječnja 2022. molimo pošaljite na aica@hsaica.hr (navedite: ime i prezime, kontaktni podaci, zanimanje/zvanje, ev. fokus interesa i područje djelovanja). Radioničke diskusije i tekstovi prate predavanja i prezentacije kustosa i umjetnika, a radionica je za polaznike besplatna. Započinje predavanjem Jamesa Elkinsa u Velikoj dvorani AGG fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (na adresi Kačićeva 26), 20. 1. 2022. u 19 sati. James Elkins, likovni kritičar i profesor na Art Institute of Chicago, održat će javno predavanje, i potom radionicu  i seminar na engleskom jeziku.

 

Organizacija: HS AICA – Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA), ULUPUH (EDU radionice) i  Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Voditeljice radionice: Silva Kalčić i Ivana Meštrov

 

Radionica se održava zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture i medija RH.

 

S obzirom na aktualnu situaciju uzrokovanu širenjem COVID-19 (molimo pratite obavijesti na HS AICA i ULUPUH stranicama), radionica će se održavati uživo, na način predavanja i susreta u fizičkom prostoru i/ili online putem Meet platforme.

 

Radionica je namijenjena primarno mladim povjesničarima umjetnosti i studenima povijesti umjetnosti i srodnih područja, ali i građanima koje privlači bavljenje likovnom kritikom i medijacijom. Na sudjelovanje u radionicama pozvani su svi/e student/ce završnih godina, kao i diplomanti /ce studija povijesti metanota, vizualnih studija i srodnih društveno-humanističkih usmjerenja, kao i oni s nagnućem k teoriji i kritici, odnosno zainteresirani za praktično bavljenje likovnom kritikom i pisanje o vizualnoj umjetnosti. Aktivnim sudjelovanjem u raspravama i susretima, te autorstvom teksta temeljenog na kritičkoj analizi tema obrađenih u sklopu programa, polaznice/i radionica stječu tzv. završno uvjerenje. Izabrani tekstovi polaznika radionice bit će predstavljeni na internetskim stranicama HS AICA i ULUPUH-a. Radionica se odvija na hrvatskom jeziku (uz predavanje Jamesa Elkinsa na engleskom jeziku).

 

U praktičnom i teorijskom obliku radionica Izložbene kartografije posvećena je pisanju o suvremenoj umjetnosti, s posebnim naglaskom na medijaciji kao neizostavnom segmentu umjetničke i kustoske prakse. Kako kroz različite kustoske taktike reaktualizirati nečiji umjetnički opus ili heterogenu muzejsku kolekciju? Koje strategije kustosi/ce koriste za dekonstrukciju ustaljenih izložbenih formata poput salona? Kako kroz umjetničku izložbu približiti društveno i politički kompleksna razdoblje kao što su 1990-e? Koji sustavi podrške postoje danas za one koji tek stupaju na scenu? Program Izložbene kartografije polazi od kustoske figure Želimira Koščevića, dobitnika Godišnje nagrade HS AICA za 2018. i sveukupno životno djelo.

 

O kustoskom i poslu autora postava izložbe „90e: Ožiljci” (MMSU Rijeka, 2021.) s polaznicima radionice u Zagrebu razgovaraju Janka Vukmir i Tomislav  Pavelić. O umjetničkom postupku u odnosu na muzejsku kolekciju i kustoske pozicije na izložbi „S kolekcijom“ Davida Maljkovića (MMSU Rijeka, 2020.) razgovaramo s autorom Davidom Maljkovićem i kustosicom izložbe Ivanom Meštrov, dok Niko Mihaljević prezentira svoj „Muzej kristalne lubanje“. Time ostvarujemo poveznicu s partnerom na riječkoj radionici, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti (MMSU Rijeka). Potom, Galeriji Nova bit će predstavljen mentorirani kustoski rad Tene Starčević, skupna izložba „RAD, (NE)RED I (SAMO)DISCIPLINA: nevidljivo djelovanje radnica i radnika u kulturi“, uz razgovor s mentoricama Anom Kovačić i Leom Vene. Koncepcija i organizacija programa: Silva Kalčić.

 

Vizualni identitet programa: Niko Mihaljević. Vizualni identitet programa temelji se na fotografiji Vladimira Jakolića s „Izložbe žena i muškaraca“ 26. lipnja 1969. (Galerija Studentskog centra, Zagreb. Fotografija Arhiva za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb, Inv. no.: SC-46/F1).

 

 

Prošireni tekst poziva na radionicu

 

Radionica 2022. se održava u Splitu, Zagrebu i u Rijeci u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti (MMSU). Program završava konferencijom Izložbene kartografije: riječ je o međunarodnoj znanstvenostručnoj i umjetničkoj konferenciji na engleskom i hrvatskom jeziku u suorganizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i HS AICA-e, 10. – 12. ožujka 2022. Pozvani predavači su prof. dr. sc. James Elkins (Art Institute of Chicago) , dr. sc. Ivana Bago, Ana Dević (WHW/What, How & for Whom), Damir Gamulin i Antun Sevšek, izv. prof. dr. sc. Miriam De Rosa (Università Ca’ Foscari, Venecija)  i izv. prof. dr. sc. Beti Žerovc (Filozofski fakultet Univerziteta u Ljubljani). U organizacijskom odboru konferencije je izv. prof. Asja Mandić s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. Marina Gržinić s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, uz doc. dr. sc. Silvu Kalčić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, ujedno predsjednicu HS AICA-e. Na primjer, Ana Dević će održati predavanje o minuloj izložbi “Janje moje malo, (Sve što vidimo, sve što moglo biti i drugačije)”, inovativnoj po pitanju izložbenog žanra, a unutar brojnih epizoda izložbe bili su predstavljeni i radovi Tomislava Gotovca i Bad.co. Damir Gamulin i Antun Sevšek predstavit će svoje izložbene postave, često u suradnji s arhitektima, a recentan takav primjer je „Ping“ – „post-lockdown“ 56. zagrebački salon arhitekture i urbanizma.

 

Cilj je ovog programa po prvi puta u hrvatskoj povijesti umjetnosti sveobuhvatnije predstaviti i obraditi te kontekstualizirati kustosku praksu u suvremenoj umjetnosti. Važno je naglasiti da je povijest kustoskih praksi područje koje je u domaćem povijesno-umjetničkom kontekstu relativno slabo istraživano, dok na međunarodnom planu postaje sve prisutnije. Cilj nam je upravo s ovim programom otvoriti tu bitnu temu na razmeđi likovne kritike, teorije i prakse. Zanimanje za povijesti izložbi i kontekstualizaciju kustoskih praksi postaje sve prisutnije u povijesno-umjetničkim istraživanjima.

 

Radionica tematizira medijaciju izložbi kao neizostavan segment umjetničke i kustoske prakse koji je nedovoljno javno diskutiran. Na radionici, polazimo od pitanja kako pisana riječ može biti saveznik suvremene umjetnosti i pomoći njenom boljem razumijevanju? Kakvi su tekstovi komunikativni za širu publiku? Naposljetku, koju publiku imamo pred očima kada, kao kritičari ili kustosi izložbi, pišemo najave izložbi i osvrte o njima? Na radionici ćemo se baviti kraćim pisanim formama koje na pristupačan način interpretiraju izložbenu temu te živo raspravljaju o vezama umjetnosti s širim kulturnim mijenama. S polaznicima radionice razgovaramo o tipičnim preprekama medijacijskih tekstova: nepreciznost, žargonizam, ideologizacija, pretjerana afirmacija i kako ih zaobići? Osvrćemo se na moguće načine upuštanja u neformalni i subjektivan pristup koji ostaje jasno strukturiran i smisleno argumentiran. Vodimo se naglaskom na analizi uloge kustosa/ica kao medijatora – kako razlažu izložbeni narativ, koje teme artikuliraju, na koji način kontekstualiziraju izložene radove te povezuju jezik umjetnosti i društveni kontekst. Uspoređuju se tekstovi različitih autora i vrsta (kustoski, tekst umjetnika/ce, medijski osvrti) i sagledavaju specifičnosti medija tj. čitatelja za koje je tekst pisan.

 

Radionica fokus stavlja na analizu uloge kustosa, kako onog institucionalnog, tako i vaninstitucionalnog. Uloga kustosa/kustosice suvremene umjetnosti posljednjih je dekada radikalno ojačala u svijetu umjetnosti te je moguće reći da je kustoska figura bez obzira događa li se unutar institucija ili je obilježena nezavisnim vaninstitucionalnim radom – neodvojivi segmenti promatranja suvremenog umjetničkog svjetonazora. Inicirati promatranje uloge kustosa i kustoskih kolektiva u tvorbi relevantnih spoznaja o suvremenom kulturološkom kompleksu, odnosno problematizirati ulogu muzeja i galerije u suvremenom društvu – glavne su koordinate ove radionice. Kroz obradu izložbene manifestacije ili prikaza postava određene zbirke, sagledavat će se politike odabira (otkupne politike, izložbene selekcije), te kako kustosi svojim tekstovima kritike, teorije i praksom oblikuju i povijest suvremene umjetnosti, i anticipiraju/stvaraju buduće tendencije. Radionica je i nadopuna visokoobrazovnog curriculuma kada je riječ o studentima ili bivšim studentima „vizualnih“, i studija u kulturi, gdje se uz likovnu kritiku uči i o pisanju teksta predgovora, postavu izložbe te radu kustosa – što će polaznicima biti dragocjeno stručno iskustvo i stručna referenca u budućem radu.