Program HS AICA-e u 2021. godini

U 2021. godini izvršili smo, ili ćemo izvršiti početkom 2022. godine, programe: AICA: Dijalozi, radionicu likovne kritike Pisati o suvremenoj umjetnosti, dok je u tijeku realizacija knjige tekstova Branka Franceschija, kao dobitnika Godišnje nagrade HS AICA za 2017. U pripremi je knjiga Vinka Srhoja (urednik: Ivica Župan), dobitnika Godišnje nagrade HS AICA za 2019. godinu. Godišnja skupštine HS AICA za 2020. radi epidemioloških mjera i ograničenja okupljanja održana je 15.6.2021. (KIC, Zagreb). Na Godišnjoj skupštini usvojen je i Pravilnik o dodjeli Godišnje nagrade HS AICA (https://hsaica.hr/godisnja-nagrada- hs-aica/).

 

Kao dio naše redovite djelatnosti ove godine održavamo i proširujemo informacijama i sadržajima našu internetsku stranicu hsaica.hr/ na kojoj svaki član ima korisničko ime i lozinku i sam uređuje svoj profil i objavljuje članke, teorijske tekstove, informacije o svojim izložbama i tekstovima u katalozima izložbi, i sl. (struktura stranice usklađena je s onom AICA International https://aicainternational.news/). Za to kontinuirano snosimo trošak održavanja, uređivanja i administriranja internetske stranice. Arhivu udruge stariju od 2016. godine pohranjujemo u Arhiv Trezoru.

 

Odlukom Međunarodne AICA, sjedišta u Parizu, sastanak Administrativnog vijeća (Administrative Council Meeting) održan je u Parizu 20. listopada 2021. godine. Za putovanje Silve Kalčić kao predsjednice, i Ivane Meštrov kao članice Izvršnog odbora udruge, iskorištena je kupljena zrakoplovna karta i hotelski smještaj koji su plaćeni u 2020., ali kad su sastanci otkazani i provedeni online, s obzirom na pandemijsku situaciju. Sastanak Predsjedništva Međunarodne AICA kojemu sam također nazočila održan je online 8. i 10 studenoga na Zoom platformi, a Godišnja skupština za sve članove udruge, iz svih zemalja, bio je održana također online, 6. i 10. prosinca 2021. godine. 53. kongres AICA održan je online u Istanbulu, tj. u organizaciji AICA Turska 22. i 23. studenoga 2021. godine na temu „Intellectual Aftermath“. Međunarodna AICA zahtijeva od nacionalnih sekcija da dostave prijevode Statuta na engleskom jeziku.

U 2021. godini Izvršni odbor HS AICA održao je do sada 5 virtualnih sastanaka te zaključni, uoči Skupštine, u KIC-u Zagreb, 22. studenoga 2021. s početkom u 17,30 sati, uoči Izborne godišnje skupštine planirana za 8. prosinca 2021. u 14 sati.

Pokušali smo, s Virtualnim muzejom avangarde, postaviti spomen ploču na zgradu u Ulici Pavla Hatza 9 gdje je, na prvom katu zgrade, u ožujku 1921. objavljen prvi broj časopisa „Zenit“ – „Internacionalne revije za umjetnost i kulturu“ čiji je glavni urednik bio Ljubomir Micić, a povodom stote obljetnice izdanja. Međutim, za to nismo dobili suglasnost stanara. HS AICA se je 10. studenoga o.g. javno očitovala povodom ovrhe slike Vlahe Bukovca „Mlada Patricijka“ (1890.), po presudi suda i nalogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 5.11.2021. izravno iz postava i zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (https://hsaica.hr/rasprave/).

Prethodno, 15. svibnja 2021. objavili smo i uputili autorima-kolegama i i medijima. očitovanje Za zaštitu autorstva nad tekstom u području likovnih i vizualnih umjetnosti (https://hsaica.hr/rasprave/1691/). Zakon nalaže da Autor djela za koje se, s obzirom na njegovu prirodu, može očekivati da će bez autorova odobrenja biti reproducirano, ima pravo na primjerenu naknadu za reproduciranje, distribuiranje ili prodaju autorskog/autorskih djela, kao što je slučaj s ostalim reproduktivnim umjetničkim djelima poput glazbenih djela ili umjetničkih i autorskih fotografija. No, daleko veći problem od neograničenog emitiranja jest to što u tim istim ugovorima vrlo često stoji i da autor sam nema nikakvog prava na korištenje i ponovno objavljivanje svog vlastitog teksta negdje drugdje, primjerice u autorskoj knjizi, bez formalnog odobrenja prvobitnog naručitelja teksta.

Programi u području vizualnih umjetnosti u 2021. su javni razgovori s našim doajenima pod nazivom „AICA: DIJALOZI“ te Radionica likovne kritike „Pisati o suvremenoj umjetnosti“ u suradnji s ULUPUH-om Zagreb i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, Akademijom za umjetnosti u kulturu Sveučilišta u Osijeku, a ove godine i Muzejom Moderne i suvremene umjetnosti Rijeka i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci. Radionice se održavaju u Zagrebu i Splitu te paralelno online. Ove godine radionica nosi naziv „Izložbene kartografije“.

„AICA: DIJALOZI“

„AICA: DIJALOZI“ je novi program Hrvatske sekcije međunarodnog udruženja likovnih kritičara uveden 2019. godine i proizašao iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja hrvatskih likovnih kritičara i kritičarki- doajena, dubokih tragova koji su ostavili svojim kustoskim i kritičarskim radom, ali i njihovih pogleda iz današnje vizure na razvoj moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici. Program je dugoročan, i zamišljen je u više faza i vrsta aktivnosti. S nekima od najvećih imena hrvatske likovne kritike vode iskusni članovi HS AICA-e, i jedan sugovornik-ica iz „nadolazeće“ generacije koja „sluša“ izlaganja prethodnih generacija, pretpostavljeno budući član-ica. Projekt je zamišljen kao višegodišnja serija događanja (svaki put s novim sugovornicima) te dugoročno kao ciklus publikacija.

Termini održavanja razgovora:

10. 07. 2021. Zdenko Rus; razgovor s njime vodili su Branko Franceschi, Krešimir Purgar te Silvia Roberta Zaplatić / AICA: Dijalozi 2
11. 11. 2021. 19 sati Branko Franceschi; razgovor s njime vodili su Miroslav Gašparović, Marko Golub te Zlatko Tot
12. Zvonko Maković; razgovor s njime vode Lovorka Magaš Bilandžić, Patricia Počanić te Ivan Kokeza
13. Nada Beroš; razgovor s njome vode Ivana Bago, Marko Golub te Jelena Pašić
14. Mladen Lucić; razgovor s njime vode Vanja Babić, Sabina Salamon i Lucija Ečim?

 

Mjesto održavanja programa:

KIC Zagreb – Kulturno Informativni centar Preradovićeva ul. 5

10000 Zagreb

Planiramo tiskanu publikacije koja će sadržavati ove razgovore, preuređene i dopunjene s dodatnom slikovnom i tekstualnom dokumentacijom (Bojan Mrđenović snimatelj je i montažer video dokumentacije razgovora AICA: Dijaloga 1 i 2, a Buga Cvjetanović i Luka Pešun AICA: Dijaloga 3, autor je fotografija razgovora koje objavljujemo na internetskoj stranici – hsaica.hr/, facebooku – HS AICA i instagramu – HS_AICA). Ta tiskana publikacija dokumentirala bi sve razgovore realizirane u programu. Video zapise razgovora objavljujemo na internetskoj stranici, a kasnije će biti prilagođene izložbenom formatu. Program financijski podržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Radionica likovne kritike „Pisati o suvremenoj umjetnosti“ 

Ove godine radionica likovne kritike „Pisati o suvremenoj umjetnosti“, koju već tradicionalno organizira HS AICA u suorganizaciji s ULUPUH-om i Filozofskim fakultetom u Splitu, nosi naslov „Izložbene kartografije“. U Rijeci se održava u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti MMSU, a u Zagrebu u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac, Institutom za suvremenu umjetnost i Galerijom Nova.

„Izložbene kartografije“: dvodnevna radionica likovne kritike, MMSU, siječanj, 2022., u praktičnom i teorijskom obliku radionica je posvećena pisanju o suvremenoj umjetnosti. Tematizira medijaciju izložbi kao neizostavan segment  umjetničke i kustoske prakse koji je nedovoljno javno diskutiran. Na dvodnevnoj radionici, polazimo od pitanja kako pisana riječ može biti saveznik suvremene umjetnosti i pomoći njenom boljem razumijevanju? Kakvi su tekstovi komunikativni za širu publiku? Naposljetku, koju publiku imamo pred očima kada, kao kritičari ili kustosi izložbi, pišemo najave izložbi i osvrte o njima? Prvi dio radionice je otvorenog tipa i odvija se na engleskom jeziku. S Jamesom Elkinsom, kritičarom i predavačem na Art Institute of Chicago na radionici u Zagrebu na engl. jeziku pozabavit ćemo  se kraćim pisanim formama koje na pristupačan način interpretiraju izložbenu temu te živo raspravljaju o vezama umjetnosti s širim kulturnim mijenama. S polaznicima radionice razgovaramo o tipičnim preprekama medijacijskih tekstova, nepreciznost, žargonizam, ideologizacija, pretjerana afirmacija i kako ih zaobići? Osvrćemo se na moguće načine upuštanja u neformalni i subjektivan pristup koji ostaje jasno strukturiran i smisleno argumentiran. Radionica u Rijeci, koju vode Ivana Meštrov i Ksenija Orelj, namijenjena je studentima povijesti umjetnosti i srodnih područja,  ali i građanima koje privlači bavljenje likovnom kritikom i medijacijom. Odvija se na hrvatskom jeziku. Strukturirana je u formatu od 2 x 2 sata i vezan uz aktualnu muzejsku izložbu Sanje Iveković „MAKE UP – MAKE DOWN“. U prvom dijelu polaznici sudjeluju u vodstvu i razgovoru s kustosicama video-retrospektive, Brankom  Benčić i Sabinom Salamon. U drugom dijelu osvrćemo se na izložbenu povijest umjetnice te uspoređujemorecentnijetekstoveonjezinimizložbama.Vodimosenaglaskomnaanaliziulogekustosicakaomedijatora –kako razlažu izložbeni narativ, koje teme artikuliraju, na koji način kontekstualiziraju izložene radove tepovezuju jezik umjetnosti i društveni kontekst. Uspoređuju se tekstovi različitih autora i vrsta (kustoski, tekstumjetnice, medijski osvrti) i sagledavaju specifičnosti medija tj. čitatelja za koje je tekst pisan. MMSU Rijekapostaje„casestudy“izazagrebačkuradionicu.

O kustoskom i poslu autora postava izložbe „90e: Ožiljci” (MMSU Rijeka, 2021.) s polaznicima radionice u Zagrebu razgovaraju Janka Vukmir i Tomislav  Pavelić, dok o umjetničkom postupku u odnosu na muzejsku kolekciju i kustoske pozicije na izložbi „S kolekcijom“ Davora Maljkovića (MMSU Rijeka, 2020.) razgovaramo s autorom Davidom Maljkovićem u njegovom studiju, i   kustosicom izložbe Ivanom Meštrov, dok Niko Mihaljević prezentira Muzej kristalne lubanje. U Galeriji Nova u siječnju se predstavlja mentorirani rad, izložba „RAD, (NE)RED I (SAMO)DISCIPLINA: nevidljivo djelovanje radnica i radnika u kulturi“, koji prezentira jedna od mentorica Ana Kovačić. Voditeljice zagrebačke radionice su Silva Kalčić i Ivana Meštrov. U Splitu je radionica posvećena 41. splitskom salonu u organizaciji HULU-a Split, gdje je voditeljica radionice Ivana  Meštrov, uz Silvu Kalčić, ujedno kustosica ovogodišnjeg Splitskog salona.

Izabrani tekstovi polaznika radionice bit će predstavljeni na internetskim stranicama HS AICA, MMSU-a Rijeka i ULUPUH-a, te na konferenciji „IZLOŽBENE KARTOGRAFIJE”, podnaslova: “Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi“; međunarodnoj znanstvenostručna i umjetnička konferencija u suorganizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i HS AICA- e, 12. i 13. ožujka 2022.

Pozvani predavači su James Elkins, Ivana Bago, Ana Dević i Beti Žerovc, a u organizacijskom odboru konferencije je Asja Mandić s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Cilj je ove konferencije po prvi puta u hrvatskoj povijesti umjetnosti sveobuhvatnije predstaviti i obraditi te kontekstualizirati kustosku praksu u suvremenoj umjetnosti, a povezuje se s radionicom „Pisati o suvremenoj umjetnosti“ (2015. -). Važno je naglasiti da je povijest kustoskih praksi, područje koje je u domaćem povijesno- umjetničkom kontekstu relativno slabo istraživano, dok na međunarodnom planu postaje sve prisutnije. Cilj nam je upravo s ovom konferencijom otvoriti tu bitnu temu na razmeđi likovne kritike, teorije i prakse. Zanimanje za povijesti izložbi i kontekstualizaciju kustoskih praksi postaje sve prisutnije u povijesno- umjetničkim istraživanjima. Dok povijest izložbi u modernom smislu sveopćeg prava na javnost možemo pratiti još od revolucionarnih previranja kraja 18. stoljeća, povijest izlagačkih praksi novu dimenziju dobiva upravo s avangardnim umjetničkim iskoracima s kraja 19. i početka 20. stoljeća što otvara put metodama inovativnosti, participativnosti i propitivanju postojećih institucionalnih politika, sadržajnih okvira i prezentacijskih modela. Pojava neoavangarde i institucionalne kritike tijekom 1950-ih i 1960-ih godina poljuljala je ustaljena značenja i institucionalne pozicije umjetnika/ce, umjetničkog djela, kustosa/ice i publike, te dovela do aktivnije uloge kustosa/ice u posredovanju novih umjetničkih izraza, kao i radikalnog propitivanja vlastite pozicije. Kustos/ica sve aktivnije sudjeluje u stvaranju značenja te svojim gestama ili tekstovima sve češće preuzima ulogu meta- umjetnika/ice, osobito u domeni konceptualne umjetnosti. Redefinicija pozicije kustosa-autora sve je aktualniju  od pojave konceptualnih /neoavangardnih stremljenja u umjetnosti.

Konferencija polazi od kustoske figure Želimira Koščevića, dobitnika Godišnje nagrade HS AICA ZA 2018. i sveukupno životno djelo.

 

Ove godine Nagradu HS AICA uspostavljamo na 41. splitskom salonu koji se otvara 19. studenoga i traje do 16. prosinca 2022. godine. Nagrada se dodjeljuje se autoru/ci teksta likovne kritike koji doprinosi kritičkom diskursu u umjetnosti, objavljenog ili napisanog o izložbi Salona ili o njegovoj temi u lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj suvremenoj umjetnosti u razdoblju koje Splitski salon kao bijenalna manifestacija pokriva – u posljednje dvije godine, 2020. i 2021. O nagradi će odluku donijeti tročlani žiri HS AICA u sastavu Jasminka Babić, Dragana Modrić i Dalibor Prančević. Kritičko vrednovanje te relevantna i jasna prezentacija umjetničke produkcije – ponajprije moderne i suvremene umjetničke produkcije – u javnim medijima, sastavni je aspekt umjetničke kulture u cjelini koji može senzibilizirati i obrazovati publiku, u smjeru postizanja novog horizonta recepcije i kritičke svijesti. Uspostavljanjem nagrade za tekst likovne kritike želimo naglasiti važnost teksta u sustavu umjetnosti, a obuhvaćajući nagradom i neobjavljene tekstove ukazujemo na nedostatak medijskog prostora za likovnu kritiku.

Program u 2022. godini

U idućoj godini planirani je program primarno izdavački:

1. AICA: Dijalozi 4, organizacija: Neva Lukić
2. Knjiga Vinka Srhoja Crno na bijelo i vice versa“, tekstova koji obuhvaćaju razdoblje od
3. godine do 2021., urednik: Ivica Župan
4. Knjiga Suzane Marjanić “Umjetnost performansa i kinizam: izvedbena linija otpora”, urednica: Silva Kalčić
5. Knjiga Branka Franceschija „Tekstovi“, urednica: Silva Kalčić
6. Zbornik „Pisati o suvremenoj umjetnosti“
7. Priprema zbornika „Izložbene kartografije“

 

 

 

U Zagrebu, 7. prosinca 2021.

Silva Kalčić, predsjednica