Poziv na sudjelovanje u objavi temeljnog zbornika naše struke

Pozivamo zainteresirane autore/ice da svojim znanstvenim i stručnim tekstovima pridonesu zborniku „Pisati o suvremenoj umjetnosti“.

Ove će godine radionica likovne kritike HS AICA nositi naslov „Pisati o gradu“. Tema grada vezana je uz aktualnu situaciju karantene, nedavni potres i situaciju poslije njega u Zagrebu te je svojevrsni hommage glavnom gradu naše zemlje. Radionica „Pisati o gradu“ fokusirat će se na propitivanje suvremenoga stanja graditeljske baštine, pitanje interpolacija i kontrastnih interpolacija, fenomen
„ukinuća“ urbanizma kao naslijeđa 19. stoljeća, Također, u fokusu će biti umjetnički projekti/radovi, kao i umjetničke strategije kojima se uspostavlja, prema Rancièreovu rječniku, politički prostor u
umjetnosti, u kojem ušutkani dobivaju glas, a nevidljivi vidljivost.

Već smo dulje vrijeme svjedoci činjenice da se medijski prostor rezerviran za kritiku vizualnih umjetnosti drastično sužava. Posljedica je toga sve manje zanimanja za aktivno pisanje, ali i za čitanje kritičkih tekstova, budući da kontinuirano zanemarivanje toga važnog segmenta svijeta umjetnosti

rezultira smanjenjem kvalitete napisanih tekstova te sve češćim izostankom kritičkoga diskursa kojim koji bi se čitateljskoj publici ponudila stručna i objektivna valorizacija suvremenih djela likovne i vizualne umjetnosti. Relevantna i jasna prezentacija suvremene umjetničke produkcije u javnim medijima sastavni je aspekt umjetničke kulture u cjelini. Njezina je zadaća kritički vrednovati, ali i senzibilizirati te obrazovati javnu i stručnu publiku, šireći tako horizont njezine recepcije i uspostavljajući kritičku svijest. Razina likovne kritike u Hrvatskoj u drastičnom je padu. Osim uzroka duboke krize likovne kritike u aktualnoj kulturnoj politici i društvenoj klimi, ključnu ulogu u potpunoj degradaciji kritičkoga mišljenja u sferi vizualne umjetnosti ima i obrazovni sustav, unutar kojega je potrebno posebnu pozornost posvetiti teoriji i kritici umjetnosti te kustoskim praksama, pri čemu se posebno misli na studije povijesti umjetnosti. U svojstvu foruma koji okuplja stručnu javnost, HS AICA nastoji upozoriti na nesagledive posljedice daljnjeg marginaliziranja likovne teorije i kritike u ovoj sredini te dati smjernice ponovnoga jačanja toga važnog segmenta unutar područja vizualnih umjetnosti.

Stoga planiramo objavu knjige znanstvenih i stručnih tekstova o teoriji i kritici likovnih i vizualnih umjetnosti. Zbornikom želimo s jedne strane sintetizirati znanja i spoznaje proizišle iz prethodnih radionica likovne kritike, a s druge upozoriti na sustavnu marginalizaciju kritičkoga promišljanja u kontekstu produkcije i distribucije znanja. No nastojat ćemo promišljati i dati odgovore na aktualno stanje. Znatan doprinos zborniku dat će voditelji radionice likovne kritike koja se održavala od prosinca 2019. do ožujka 2020., tekstovima na temu svojega specifičnog područja bavljenja i rada s polaznicima radionice. Radionica likovne kritike „Kako pisati o suvremenoj umjetnosti“ zamišljena je kao svojevrsni zagovor kritičkoga pisanja i kritičke refleksije kao nužnog i bitnog čimbenika razvoja kvalitetne suvremene umjetničke scene i humanističke discipline povijesti umjetnosti. Posebna tema u tom kontekstu je odnos teorijskog i kritičkog teksta, ali i učinak novih načina distribucije i globalizacija slika, pa tako i u okvirima produkcije novih umjetničkih sadržaja i njihova drugačijeg jezika. Voditelji radionica (izlagači) bili su dr. sc. Ivana Bago; prof. dr. Jasna Galjer; Vanja Ilić; dr. sc. Sandra Križić Roban, znan. savj.; Igor Loinjak; dr. sc. Anđelko Mihanović; Dragana Modrić; dr. sc. Krešimir Purgar, izv. prof.; dr. sc. Suzana Marjanić, znan. savj., Dario Vuger te umjetnici Božena Končić Badurina, Bojan Mrđenović i Boris Šitum (Udruga građana Kvart).

Drugi važan dio zbornika činit će članci sa simpozija o likovnoj kritici, održanog u Muzeju Mimara 17. prosinca 2019., u organizaciji HS AICA-e. Svoja iskustva s područja kritike i razumijevanja suvremene umjetnosti međusobno i s publikom razmijenili su Dragana Modrić, prof. dr. Jasna Galjer Igor Grubić, Antonio Grgić, Iva Körbler, Ana Kršinić Lozica, Bojan Krištofić i mr. sc. Ksenija Orelj. U prvom su se dijelu simpozija problematizirale teme koje se odnose na teorijske perspektive i izložbu kao polje društvenog i političkog propitivanja suvremene umjetnosti, dok je drugi panel bio posvećen pitanju prostora za likovnu produkciju i govor o umjetnosti u Hrvatskoj danas. U planirano knjižno izdanje uvrstit će se tekstovi sudionika radionice i simpozija te pozvanih i drugih autora koji se u svojem znanstvenom, stručnom i umjetničkom radu bave temama vezanima uz recentna kretanja na polju likovne teorije i kritike, poviješću teorije i kritike suvremene umjetnosti, izložbama suvremene umjetnosti, analizom suvremenoga grada te načinom na koji suvremeni umjetnici interpretiraju modernizam („modernologijom“).

U tom smislu, sljedeći tematski okvir ili teme kojima ćemo se baviti proizlaze i iz pitanja koliko izvanredna stanja mijenjaju naše područje bavljenja, kao i naš način bavljenja njime, u aktualno doba ekstremnog fizičkog distanciranja i društvene izolacije. Čini se da je društvo spektakla koje je još šezdesetih godina prošloga stoljeća Guy Debord nazvao „vrhuncem čovjekova unutarnjeg odvajanja od samog sebe“ prešlo u novu fazu, onu u kojoj poprima svoju materijalnu manifestaciju. Također,
tražimo odgovor na pitanje – postoji li međuodnos prirodnih katastrofa i razotkrivanja
društvenih/političkih anomalija, na primjeru Grada Zagreba? Posebna je tema tehnologije i korištenja društvenih mreža, promjene načina i medija izlaganja suvremene umjetnosti, kao i govora i pisanja o njoj.

Naposljetku, specifičnost je zbornika „Pisati o suvremenoj umjetnosti“ činjenica da u domaćem
kontekstu ne postoji slična literatura koja bi na jednom mjestu sabrala suvremena znanja na području teorijskog i kritičkoga diskursa o umjetnosti.

Smjernice Zbornika:

1. Sabiranje tekstova o povijesti i suvremenosti likovne teorije i kritike, nacionalne teorije i kritike likovnih i vizualnih umjetnosti, kao i o specifičnim problemima i primjerima s toga područja.
2. Zbornik bi trebao poslužiti kao kompendij – i budućim polaznicima radionica pisanja i studentima humanističkih znanosti i umjetničkih područja (napose povezanih s izučavanjem vizualne umjetnosti i kulture) – ali i široj znanstvenoj i stručnoj zajednici.
3. Cilj izdanja je također analizirati načine na koje je s pandemijom virusa COVID-19 nastupila nova paradigma, tj. kako su aktualne okolnosti promijenile načine izlaganja, razmjene informacija te modele pisanja o suvremenim likovnim i vizualnim umjetnostima.

Upute za autore:
– Molimo da teme predložite kao sažetak (abstract) od jedne do tri kartice teksta najkasnije do
30. listopada 2020., dok cjelovite tekstove (od 15 do 25 kartica s jednom karticom životopisa) prikupljamo na e-adresi aica@hsaica.hr do 23. prosinca 2020. godine. Tekstove će pregledati recenzenti. Prilozi se prihvaćaju na hrvatskom i/ili engleskom jeziku.
– Oblikovanje teksta/rada treba biti usklađeno sa standardom Chicago Manual of Style koji se može naći na poveznici: https://www.chicagomanualofstyle.org/home.html, kao sistem bilješki (Notes and Bibliography).

Organizacija: HS AICA – Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Akademija za umjetnost i kulturu (AUK) Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

Organizacijski odbor: Silva Kalčić (dr. sc., doc., Filozofski fakultet u Splitu, HS AICA), Ivana Mance (dr. sc., viši znanstv. suradnik, Institut za povijest umjetnost, HS AICA), Krešimir Purgar (dr. sc., izv. prof., AUK u Osijeku, HS AICA), Igor Loinjak (asist., AUK u Osijeku), Dragana Modrić (asist., Filozofski fakultet u Splitu, HS AICA)

8. rujna 2020.
Fotografija: Gorgona gleda u nebo na fotografiji Branka Balića (1961., iz arhivske zbirke Instituta za povijest umjetnosti)