AICA: DIJALOZI Razgovor s Matkom Meštrovićem
Video zapis razgovora dostupan je na poveznici: https://youtu.be/c-4ob7nohWg
Razgovor s Matkom Meštrovićem, koji je šezdesetih godina našu sredinu doveo u izravan doticaj s tada avangardnim strujanjima u umjetnosti i znanosti, bio članom grupe Gorgona, glavni urednik časopisa Dizajn i časopisa Bit-International u okviru pokreta Nove tendencije, vode Darko Fritz i Maroje Mrduljaš te Ruža Martinis, u prvom u nizu tzv. „javnih“ razgovora u okviru programa AICA: DIJALOZI Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA)
Program AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja hrvatskih likovnih kritičara i kritičarki starije generacije, te dubokih tragova koji su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom, a koji su u velikoj mjeri oblikovali temelje onog što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora, iz današnje vizure, o razvoju moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici, kritički će se osvrnuti, iz rakursa svjedoka i protagonista – učinit će to i njihovi sugovornici – na neke bitne trenutke u domaćoj modernoj i suvremenoj umjetnosti.
Razgovore vode članovi HS AICA-e različitih generacija i po jedan kolega ili kolegica mlađe generacije, što omogućava prisutnost više rakursa i više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim događanjem ukazuje pažnja doajenima struke i daje se prilika mlađim generacijama da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za dokumentiranje (“living memory” arhiv) i refleksiju o njihovom radu. Svi razgovori bit će snimani i montirani u obliku video intervjua te javno objavljeni nakon samih događanja. Transkripti razgovora će se, u daljnjoj komunikaciji i dopuni u suradnji sa sugovornicima, opremiti za objavljivanje u časopisima za kulturu i na Internetu, a zatim i u samostalnoj publikaciji. Projekt predstavlja jedinstvenu priliku da se prikupe informacije o nekim bitnim temama domaćih likovnih i vizualnih umjetnosti, te same prakse likovne kritike.
Organizacija: Silva Kalčić
Snimatelj/fotograf: Bojan Mrđenović
Muzej Mimara
Rooseveltov trg 5
10000 Zagreb
9. 12. 2019. 12 h
Velika dvorana/II. kat
AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture RH. Zahvaljujemo Muzeju Mimara, KIC-u i Matici hrvatskoj na ustupanju prostora za razgovore.
Biografije sudionika razgovora:
Matko Meštrović, povjesničar umjetnosti, interdisciplinarno usmjeren, znanstveni je savjetnik na Ekonomskom institutu, Zagreb, sada u statusu zaslužnog znanstvenika – Emeritus. Bio je profesor teorije i historije dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta, direktor Zavoda za kulturu Hrvatske (1987.-1992.), a prije toga savjetnik generalnog direktora Radio-televizije Zagreb. Od 1964. radio je u tada osnovanom Centru za industrijsko oblikovanje na promicanju metodologije i prakse dizajna i obrazovanja dizajnera. Javno djelovanje započeo je 1956. kao likovni kritičar kulturno-umjetničke redakcije Radio Zagreba. Član je AICA-e od 1959. godine. Šezdesetih godina našu je sredinu doveo u izravan doticaj s tada avangardnim strujanjima u umjetnosti i znanosti. Bio je član grupe Gorgona, glavni urednik časopisa Dizajn, časopisa Bit-International te član konzultativnog kolegija međunarodnog časopisa Journal of Communication. Nagradu za životno djelo dodijelio mu je HDD 2018. godine. Darko Fritz je umjetnik, istraživač te kustos suvremene i medijske umjetnosti. Umjetnički rad predstavio je na 20 samostalnih i više od stotinu grupnih izložbi diljem svijeta. Uz odabir suvremene umjetničke produkcije kroz program Siva zona u Korčuli, kustos je niza izložbi o povijesti suvremene i medijske umjetnosti od kojih izdvajamo bit international, [nove] tendencije, kompjuteri i vizualna istraživanja, 1961 – 1973, Neue Galerie, Graz, 2007.; ZKM, Karlsruhe, 2008.-2009., te Histories of Post-digital: 1960s and 1970s Media Art Snapshots, Akbank Sanat, Istanbul, 2014. Fritzovi tekstovi su objavljeni na hrvatskom, slovenskom, engleskom, nizozemskom, poljskom, turskom, španjolskom i portugalskom jeziku. Predaje na Media Art Histories diplomskom programu na sveučilištu Danube u Kremsu. Član je strukovnih organizacija HDLU, ULUPUH, HZSU i AICA. Maroje Mrduljaš je arhitekt, kritičar i kustos. Autor je i urednik više knjiga o arhitekturi i dizajnu poput Tadao Ando: Nadilaženje suprotonosti, Modernism In-Between: Mediatory Architectures of Socialist Yugoslavia (s Vladimirom Kulićem) i Dizajn i nezavisna kultura (s Deom Vidović). Od 2005. je urednik, a od 2017. glavni urednik časopisa Oris. Sudjelovao je na mnogim izložbama i publikacijama uključujući Prema konkretnoj utopiji (MoMA NY), Sunčana Strana Modernizma 1 i 2 (DESSA Ljubjana, Galerija Pečarič, Piran), SOS Brutalism (DAM Frankfrukt), Umjetnost 1960-ih u Hrvatskoj (MUO, Zagreb), Vjenceslav Richter (MSU Zagreb), 3LHD – Interakcije (MSU Zagreb), Podizanje zavjese: srednjoeuropske arhitektonske mreže (Bijenale arhitekture u Veneciji 2014.), Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma (UG Maribor), Balkanology (SAM Basel) te Modeli stanovanja: eksperiment i svakodnevni život (Kunstlerhaus, Beč). Predavač je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ruža Martinis je teoretičarka mode i dizajnerica, čije područje interesa nije usko vezano uz modu već uključuje vizualnu kulturu i medije. Svoje radove predstavila je kroz nekoliko grupnih izložbi dizajna. Tekstovi su joj objavljeni u Zarezu (2015.), Konturi (2016.), online katalogu međunarodnog festivala dizajna Dan-D (2016.), te zborniku Teorija i kultura mode (2018.). Bojan Mrđenović diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a na istom odsjeku trenutno radi kao umjetnički suradnik. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse Dobrodošli, Budućnost, Uvozna pustinja, Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala, te je sudjelovao na nizu grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Grčki dnevnik također su objavljeni u obliku knjiga.