AICA: DIJALOZI 3 Razgovor s Mladenom Lučićem

U sklopu programa AICA: DIJALOZI Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) predstavili smo Mladena Lučića, dugogodišnjeg kustosa Galerije-Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i potom Muzeja suvremene umjetnosti Istra čiji je jedan od utemeljitelja, autora brojnih filmova o hrvatskoj suvremenoj umjetnosti i kulturnoj baštini, kao i o njenom stradanju u Domovinskom ratu. Mladen Lučić je aktualni dobitnik Godišnje nagrade HS AICA.

Razgovor se vodio o njegovom kustoskom radu tijekom više od četiri desetljeća prisustva na sceni, osvrćući se na promjene koje su se događale kako na institucionalnoj razini, tako i umjetničkoj produkciji. S Mladenom Lučićem razgovarali su Vanja Babić, Sabina Salamon te Ivana Šešlek.

Program AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja doajena hrvatske likovne kritike, te dubokih tragova koje su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom, a koji su u velikoj mjeri oblikovali temelje onog što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora, iz današnje vizure, o razvoju moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici, kritički su se osvrnuli, iz rakursa svjedoka i protagonista – a učinili su to i njihovi sugovornici – na neke bitne trenutke u domaćoj modernoj i suvremenoj umjetnosti.

Voditelji-moderatori su članovi HS AICA-e različitih generacija i po jedan kolega ili kolegica mlađe generacije, što omogućava prisutnost više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim događanjem ukazuje pažnja doajenima struke i daje se prilika mlađim generacijama da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za dokumentiranje (“living memory” arhiv) i refleksiju o njihovom radu. Svi razgovori su snimani i montirani u obliku video intervjua te javno objavljeni nakon samih događanja. Transkripti razgovora će se, u daljnjoj komunikaciji i dopuni u suradnji sa sugovornicima, opremiti za objavljivanje u časopisima za kulturu i na Internetu, a zatim i u samostalnoj publikaciji. Projekt predstavlja jedinstvenu priliku da se prikupe informacije o nekim bitnim temama domaćih likovnih i vizualnih umjetnosti, te same prakse likovne kritike.

Organizacija: Silva Kalčić

Snimatelji/fotografi: Buga Cvjetanović i Luka Pešun

KIC Zagreb – Kulturno Informativni centar

Preradovićeva ul. 5

10000 Zagreb

14. 3. 2022. 19 h

AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH. Zahvaljujemo KIC-u na ustupanju prostora za razgovore.

Razgovor se je održao s obzirom na epidemiološku situaciju (COVID 19) i upute nadležnih, te u skladu s njima. Zahvaljujemo KIC-u Zagreb na suradnji.

Mladen Lučić je povjesničar umjetnosti rođen 1955. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti 1983. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1975. radi kao stručni suradnik u Galeriji Studentskog centra, a od 1978. godine i koncertni program u Klubu Studentskog centra. U Studentskom listu počinje objavljivati likovne kritike 1975., a potom za Polet, Start, Danas, Vjesnik i brojne druge novine i časopise. 1983. do 2005. radi kao kustos u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (ondašnjoj Galeriji grada Zagreba), gdje 1992. osniva AV Centar te snima, montira, realizira i arhivira video zapise o hrvatskoj i inozemnoj suvremenoj umjetnosti. 1991. dragovoljno odlazi u Domovinski rat, te je jedan od osnivača „Studija ZNG”, gdje radi kao ratni snimatelj, producent i montažer video filmova o Domovinskom ratu, posebno o stradanju hrvatske spomeničke baštine. Autor je više dokumentarnih filmova o temama i autorima suvremene hrvatske i svjetske umjetnosti (Exat 51 i konstruktivistička umjetnost u Hrvatskoj, itd.). Od 1995. do 2001. organizator je i koautor Mediascape-a, a 2002. godine autor reprezentativne izložbe Zlatna žetva – suvremena kineska umjetnost. Na prvom međunarodnom likovnom nastupu nove hrvatske države 1993. na Biennaleu u Veneciji, pomoćnik je nacionalnog komesara Igora Zidića te radi na organizaciji i promociji izložbe i piše tekstove u katalogu (Milivoj Bijelić, Ivo Deković). Harald Szeemann imenuje ga savjetnikom za Hrvatsku sekciju na izložbi Blut & Honig – Zukunft ist am Balkan 2003. u Beču. Od 2000. radi likovni program u Savičenti kao suradnik K.U.D.-a Šikuti Machine. Ravnatelj je Javne ustanove Pula film festival od 2004. do 2006., kad realizira tri Festivala igranog filma. U Istri realizira više dokumentarnih filmova o istarskoj tradicionalnoj glazbi i kulturnoj baštini. Od 2007. do umirovljenja 2020. radi kao kustos-muzejski savjetnik u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli, gdje je uz poslove vezane uz osnivanje i funkcioniranje Muzeja priredio pedesetak samostalnih, monografskih i problemskih izložbi. Bio je članom mnogobrojnih ocjenjivačkih sudova i organizacijskih odbora različitih problemskih i skupnih izložbi, član Vijeća za Medijsku kulturu Ministarstva kulture RH od 2000. do 2008., Vijeća za likovnu kulturu grada Pule (2005. do 2007. i od 2017. godine do danas), Vijeća za međunarodnu suradnju Istarske županije (2008. – 2016.), između ostaloga. Autor je monografija likovnih umjetnika, recentno Eugena Fellera i Đorđa Jandrića…, monografskih kataloga Aleksandra Garbina i Fulvija Juričića, a jedan je od autora knjige „Grupa šestorice autora“. Dobitnik je Godišnje nagrade HS AICA za 2020. godinu.

Vanja Babić je povjesničar umjetnosti rođen 1965. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1990. djeluje kao likovni kritičar, a od 1993. i kao kustos. Voditelj je Galerije MH od 1995. a od 2010. također je i stalni kustos – suradnik u Galeriji Kranjčar. Priredio je i/ili predgovorom popratio više od dvije stotine samostalnih izložbi, a autor je ili koautor niza tematski koncipiranih skupnih izložbi: Pars pro toto, Galerie Le Loft Sévigné, Paris; (Ne)postojanost prostora – Arhitektura, Galerija Prsten HDLU-a, Zagreb (s Nevom Lukić); (In)constancy of Space – Struggle for Identity, Arti et Amiciitae, Amsterdam (s Nevom Lukić); (Ne)postojanost prostora – Prostori naracije i imaginacije, Galerija Prsten HDLU-a, Zagreb i Muzej likovnih umjetnosti, Osijek (s Nevom Lukić), Postmedijske strukture, Galerija Galženica, Velika Gorica; Natura Vita, Galerija Kranjčar, Zagreb; U ljetnom kodu , Galerija Kranjčar, Zagreb; Intima, Galerija Kranjčar, Zagreb; Umjetnički život biljaka, Galerija Kranjčar, Zagreb; Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb (s Nevom Lukić); Save the Date, Galerija umjetnina, Split. Bio je i autor dionice Intervencije, akcije, performansi i hepeninzi u urbanim eksterijerima u sklopu izložbe Vizije grada, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb. Prikazi izložbi, likovne kritike i razgovori s umjetnicima objavljeni su mu u postojećim ili više nepostojećim novinama odnosno časopisima Vijenac (gdje je i urednik likovne rubrike), Kontura, 15 dana, Cicero, Zor, a povremeni je suradnik i časopisa 365ᵒ što ga izdaje Slovačka nacionalna galerija iz Bratislave. Od 2003. do 2005. bio je koautor i voditelj obrazovnog serijala Hrvatske televizije Percepcija s temama iz suvremene umjetnosti, a od 2018. autor je i voditelj emisije U vizualnom kodu na 3. programu Hrvatskoga radija. Autor je scenarija za kratki dokumentarni film o Jurju Dalmatincu u produkciji HRT-a (redateljica Snježana Samac). Bio je članom niza stručnih povjerenstava za odabir ili otkup radova kao i za dodjelu nagrada (24. salon mladih, 13. bijenale mladih Mediterana – hrvatska likovna selekcija, Erste fragmenti, Essl Art Award, 5. hrvatski trijenale crteža, Nagrada Vladimir Nazor za likovnu umjetnost za 2019. i 2020.). Član je Hrvatske sekcije AICA-e i Matice hrvatske.

Sabina Salamon rođena je 1971. u Rijeci. Diplomirala je filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 2001. godine. Od 1995. surađuje s Klubom mladih riječkih umjetnika. Tijekom 1997./1998. radi kao asistentica u Galeriji Dante Marino Cettina u Umagu. Od 2002. do 2006. vodi Mediteranski kiparski simpozij u Labinu i potom Gradsku galeriju Labin, 2006.-2010. U nezavisnom prostoru udruge Bravarija Art Remont u Poreču organizirala je dva izdanja festivala posvećenih intermedijskom pristupu umjetnosti s naglaskom na mediju svjetla. Izabrana je za kustosicu hrvatske selekcije 2. bijenala kvadrilaterale 2007. u organizaciji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka gdje od 2010. radi kao kustosica Zbirki fotografija i medijske umjetnosti, videa i filma. Radila je na više interdisciplinirarnih projekata, poput Antologije krijumčarenja (2012.-2015.), Spajalice – umjetnost u javnom prostoru (2012.-2016.) te projekta posvećenog migracijskim procesima Riskiraj promjenu (2016.-2020.). Osvrte o suvremenoj umjetnosti objavljuje od 1998. godine. Članica je HS AICA-e.

Ivana Šešlek rođena je 1991. u Zagrebu. Dvopredmetni preddiplomski i diplomski studij povijesti umjetnosti i filozofije završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2019. godine u svrhu istraživanja tema diplomskih radova boravi na Eberhard Karls Universität u Tübingenu. Diplomirala je s temama „Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene manifestacije Zagrebački salon (1965. – 2018.)“ i „Estetika oblikovanja: Odnos forme i funkcije u dizajnu“. Sudjelovala je, kao član kustoskog tima, na izložbama „Potential-Possible-Promising“ (Oris – Kuća arhitekture, 2018.) i „Dizajn+izložbe: Sedam primjera inovacija“ (HDD, 2020.). Dobitnica je nagrade za izvrsnost na diplomskom studiju. Stručni interes usmjerila je prema istraživanju poslijeratne arhitekture i dizajna te metodama tumačenja i približavanja suvremene umjetnosti široj publici. Trenutno radi u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, kao voditeljica Odjela za edukativnu djelatnost.

Luka Pešun rođen je 1990. godine u Zagrebu. Nakon studija modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2015. upisuje diplomski studij Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti, a završava ga 2019. Dobitnik je Rektorove nagrade za znanstveni i umjetnički grupni rad, 2016. godine. Sudjelovao je na grupnoj izložbi studenata Akademije dramske umjetnosti pod nazivom Nova Imena 2016. i 2017. godine. 2016. je izlagao seriju naziva „Dlaka“, na izložbi ISPIT u Galeriji SC. Diplomski rad naziva „Radite to u svoja četiri zida“ izlaže 2019. u ADU Galeriji f8 te u sklopu festivala Poreč Dox. Fotografija iz diplomske serije izložena je na billboardu 2020. godine u sklopu programa Ploha/Površina 6. Za Kolektiv queerANarchive održao je radionicu fotografije 2020. godine u Splitu. Dio šireg ciklusa fotografske serije Domestic izlaže 2021. u Splitu u sklopu programa qIZLOŽBE, te kasnije iste godine u Puli na poziv lokalne udruge za promicanje queer kulture i LGBT+ prava, na izložbi Proces. U svom umjetničkom radu koristi medij fotografije – kako bi istražio teme poput identiteta, obitelji i pripadanja, a u suštini se bavi kontekstom i načina na koji promjena istog mijenja čitanje.

Buga Cvjetanović rođena je 1990. godine u Zagrebu. 2009. godine završava Školu primijenjene umjetnosti i dizajna na odjelu Dizajn metala. 2009. upisuje preddiplomski studij na Umjetničkoj akademiji u Splitu, smjer Film i video, gdje je diplomirala 2013. godine. Tijekom studija bila je predstavnica studenata Odsjeka Film i video u Studentskom vijeću Umjetničke akademije u Splitu i jedan od predstavnika u Kulturnom vijeću Zbora studenata Sveučilišta u Splitu, te u sklopu studentskog zbora jedna od organizatora Tjedna kulture Umjetničke akademije. 2021. završava diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade 2016. godine za znanstveni i umjetnički grupni rad. Sudjelovala je na deset skupnih izložbi i dvije samostalne izložbe. 2017. godine njen rad Eho osvaja prvu nagradu na fotografskom festivalu Photodistorzija, te je iste godine rad Eho prihvaćen na Neu Now festivalu za izlaganje na internetskoj platformi.