AICA: DIJALOZI 4 Razgovor s Leonidom Kovač

Program AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja doajena hrvatske likovne kritike, te dubokih tragova koje su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom, a koji su u velikoj mjeri oblikovali temelje onog što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora, iz današnje vizure, o razvoju moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici, kritički su se osvrnuli, iz rakursa svjedoka i protagonista – a učinili su to i njihovi sugovornici – na neke bitne trenutke u domaćoj modernoj i suvremenoj umjetnosti.

Voditelji-moderatori su članovi HS AICA-e različitih generacija i po jedan kolega ili kolegica mlađe generacije, što omogućava prisutnost više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim događanjem ukazuje poštovanje doajenima struke i mlađim generacijama omogućuje da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za video-dokumentiranje njihova rada (“living memory” arhiv). Svi razgovori su snimani i montirani u obliku video intervjua te su javno objavljeni nakon samih događanja. Transkripti razgovora će se, u daljnjoj komunikaciji i dopuni u suradnji sa sugovornicima, opremiti za objavljivanje u časopisima za kulturu i na Internetu, a zatim i u samostalnoj publikaciji, odnosno u izložbenoj formi. Projekt predstavlja jedinstvenu priliku da se prikupe informacije o nekim bitnim temama domaćih likovnih i vizualnih umjetnosti, te same prakse likovne kritike.

Organizacija: Neva Lukić

Snimatelji/fotografi: Buga Cvjetanović i Luka Pešun

Za HS AICA: Silva Kalčić, predsjednica

Razgovor će se održati s obzirom na epidemiološku situaciju i upute nadležnih, te u skladu s njima. Zahvaljujemo KIC-u Zagreb na suradnji.

AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH te Ureda za kulturu grada Zagreba.

Kulturno informativni centar (KIC) Zagreb

Preradovićeva ul. 5

10000 Zagreb

11.4.2022. u 19 h

Biografije sudionika

Leonida Kovač (1962., Split) je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica i redovita profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1986. arheologiju i povijest umjetnosti, magistrirala 1991. i doktorirala 2007. disertacijom Modernizam i autoportreti umjetnica 20. stoljeća. Od 1987. do 1993. radi kao konzervatorica u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. 1993. zapošljava se u Muzeju suvremene umjetnosti, gdje je u stručnom zvanju više kustosice, te potom muzejske savjetnice do 2008. godine. Od 2008. do danas zaposlena je na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 2013. izvodi nastavu unutar obrazovnog modula Feminizam, vizualne i izvedbene umjetnosti u Centru za ženske studije u Zagrebu.

U fokusu njezina interesa su suvremena umjetnost, te kritičke i feminističke teorije. Autorski je koncipirala i realizirala više od četrdeset izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te nekoliko međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. Bila je povjerenica i kustosica nacionalnih predstavljanja na najvećim međunarodnim izložbama – Međunarodnom bijenalu likovnih umjetnosti u Sao Paulu (2002) i na 50. Venecijanskom bijenalu (2003). Obnašala je funkcije u Međunarodnoj udruzi likovnih kritičara (AICA) sa sjedištem u Parizu, gdje je bila članica Upravnog odbora (1998-2002), potpredsjednica (2002-2005) i ponovno članica Upravnog odbora (2005-2007). Godine 2002. dobila je godišnju nagradu Hrvatske sekcije AICA za izniman kritičarski i kustoski rad. Članica je Međunarodnog savjeta Fundacije Katarzyna Kozyra.

Održala je niz pozvanih predavanja na uglednim europskim sveučilištima (Amsterdam School of Cultural Analysis, University of Amsterdam; Univerzitet umetnosti, Beograd; Institut Supérieur des Beaux Arts, Besançon; Hochschule für Grafik und Buchkunst, Leipzig; Hungarian University of Fine Arts, Budimpešta; Academy of Fine Arts, Prag) te brojna javna predavanja u hrvatskim i inozemnim muzejsko-galerijskim institucijama. Izlagala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih skupova.

Objavila je više od sto znanstvenih i stručnih tekstova devet knjiga, među kojima su: Tübingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013.), Anonimalia: Normativni diskursi i samoreprezentacija umjetnica 20.stoljeća (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010.), Relacionirane stvarnosti (Meandarmedia, Zagreb, 2007.), Kodovi identiteta (Meandarmedia, Zagreb, 2001.

Josipa Bubaš (1978.) diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Odsjeku za Interdisciplinarne humanističke znanosti Sveučilištu Zadru s temom Tjelesnost izvedbe i izvedba tjelesnosti. U izdanju Leykam International objavila je knjigu Izvedba tijela i tjelesnost izvedbe, 2021. U istraživanju spaja teoriju i praksu. Kao izvođačica i koautorica sudjelovala je u različitim projektima. Od 2012. godine bavi se i autorskim radom. Izvela je niz performansa na festivalima te u galerijskim, muzejskim i javnim prostorima. Osmišljava i vodi izvedbene i interdisciplinarne radionice i projekte. Objavila je stotinjak tekstova u različitim stručnim časopisima na HR 3 i na portalima.

Sudjelovala je na konferencijama i objavila stručne radove. Redovno surađuje s Galerijom Događanja gdje objavljuje predgovore izložbama. Članica je HS AICA-e.

Janka Vukmir (1963.) je povjesničarka umjetnosti, kustosica i likovna kritičarka iz Zagreba. Suosnivačica je i predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost. Bila je zamjenica direktora i direktorica Soros Centra za suvremenu umjetnost. Organizatorica je niza projekta, inicijativa i događanja u Hrvatskoj i u inozemstvu na području suvremene likovne umjetnosti, u suradnji s raznim organizacijama, ili kao neovisna kustosica. Aktivna je na likovnoj sceni više od 30 godina.

Kao kustos, likovni kritičar, predavač, urednica je i autorica članaka, tekstova, CDa i knjiga. Sudjelovala je u radu niza žirija i selekcija, te je bila pozvani nominator više međunarodnih i domaćih nagrada. Svojim je tekstovima sudjelovala na nizu simpozija, te je bila organizator više konferencija i simpozija. Među ostalim, bila je osnivačica i koordinatorica Gallery Weekend Zagreb; potpredsjednica Academije Moderne, Zagreb; izvršna ravnateljica ZGRAF-a 10, Zagreb; suosnivačica YVAA, Young Visual Arts Award Network, New York; predsjednica i suosnivačica HNN / CIP – Hrvatski neovisni nakladnici, Zagreb; suosnivačica i organizatorica Nagrade Radoslav Putar; suosnivačica i glavna urednica časopisa Radionica; suosnivačica i suorganizatorica u međunarodnoj mreži Continental Breakfast, Trst/Venecija, Italija; članica je savjeta Galerije Proširenih medija, Zagreb. Članica je HS AICA-e.

Luka Pešun (1990.) nakon studija modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2015. upisuje diplomski studij Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti, a završava ga 2019. Dobitnik je Rektorove nagrade za znanstveni i umjetnički grupni rad, 2016. godine. Sudjelovao je na grupnoj izložbi studenata Akademije dramske umjetnosti pod nazivom Nova Imena 2016. i 2017. godine. 2016. je izlagao seriju naziva Dlaka, na izložbi ISPIT u Galeriji SC. Diplomski rad naziva Radite to u svoja četiri zida izlaže 2019. u ADU Galeriji f8 te u sklopu festivala Poreč Dox. Fotografija iz diplomske serije izložena je na billboardu 2020. godine u sklopu programa Ploha/Površina 6. Za Kolektiv queerANarchive održao je radionicu fotografije 2020. godine u Splitu. Dio šireg ciklusa fotografske serije Domestic izlaže 2021. u Splitu u sklopu programa qIZLOŽBE, te kasnije iste godine u Puli na poziv lokalne udruge za promicanje queer kulture i LGBT+ prava, na izložbi Proces. U svom umjetničkom radu koristi medij fotografije – kako bi istražio teme poput identiteta, obitelji i pripadanja, a u suštini se bavi kontekstom i načina na koji promjena istog mijenja čitanje.