AICA: DIJALOZI 4 Razgovor s Jericom Ziherl

Video dokumentacija razgovora dostupna je na poveznici: https://youtu.be/-pbt_e6HlRw

 

U sklopu programa AICA: DIJALOZI 4 Hrvatske sekcije Međunarodnoga udruženja likovnih kritičara (HS AICA) predstavili smo Jericu Ziherl, povjesničarku umjetnosti, povjesničarku, predavačicu u obrazovnom sustavu i kustosicu, dugogodišnju voditeljicu Galerije Rigo te ravnateljicu Muzeja Lapidarium u Novigradu (2006.–2009. te od 2016.). Autorica je brojnih izložbi, kataloga i ostalih publikacija, a njezini znanstveni i stručni radovi te članci s područja povijesti umjetnosti i povijesti objavljeni su u različitim publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.
S Jericom Ziherl razgovarali su kolege Branka Benčić, Maja Flajsig i Dalibor Martinis. Razgovor je podijeljen u dva segmenta. Prvi dio ticao se različitih aspekata djelovanja Jerice Ziherl – kustoske prakse, suradnje s umjetnicima, ostvarenim međunarodnim projektima, prednostima i manama kulturnoga djelovanja u malim sredinama (osobito onima turističkog karaktera), studijem povijesti umjetnosti nekad i danas te odnosima kulturne baštine i suvremene umjetnosti.

U drugom dijelu razgovora (Obraćam vam se kao čovjek čovjeku) Jerica Ziherl i Dalibor Martinis predstavili će stotinu istarskih postaja na putu za demokraciju.

Program AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja doajena hrvatske likovne kritike, te dubokih tragova koje su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom, a koji su u velikoj mjeri oblikovali temelje onog što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora, iz današnje vizure, o razvoju moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici, kritički će se osvrnuti, iz rakursa svjedoka i protagonista – a učinit će to i njihovi sugovornici – na neke bitne trenutke u domaćoj modernoj i suvremenoj umjetnosti.
Voditelji-moderatori su članovi HS AICA-e različitih generacija i po jedan kolega ili kolegica mlađe generacije, što omogućava više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim događanjem iskazuje poštovanje doajenima struke (i mlađim generacijama omogućuje da ih upoznaju i razgovaraju s njima), ono je i podloga za videodokumentiranje njihova rada (living memory arhiv). Svi razgovori se snimaju i montiraju kao videointervjui te će biti javno objavljeni nakon događanja. Transkripti razgovora će se, u daljnjoj komunikaciji i dopuni u suradnji sa sugovornicima, opremiti za objavljivanje u časopisima za kulturu i na internetu, a zatim i u samostalnoj publikaciji, odnosno u izložbenoj formi. Projekt je jedinstvena prilika da se prikupe informacije o nekim bitnim temama domaćih likovnih i vizualnih umjetnosti te same prakse likovne kritike.

Organizacija: Neva Lukić
Snimatelji/fotografi: Buga Cvjetanović i Luka Pešun
Za HS AICA: Silva Kalčić, predsjednica

AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH te Ureda za kulturu Grada Zagreba. Zahvaljujemo KIC-u Zagreb na suradnji i ustupanju prostora za razgovore.

23. 5. 2022. u 20 h
Kulturno-informativni centar (KIC) Zagreb
Preradovićeva 5
10 000 Zagreb

—————————————————
Biografije sudionika

Dr. sc. Jerica Ziherl (1959.) je kustosica i teoretičarka umjetnosti, bavi se muzeologijom i suvremenom umjetničkom praksom. Diplomirala je povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1988.) i doktorirala povijest umjetnosti na istom fakultetu (2008.). Radila je kao nastavnica povijesti i likovne kulture u osnovnim i srednjim školama, kao kustosica, viša kustosica i ravnateljica muzejskih ustanova. Ima zvanje muzejske savjetnice i naslovno znanstveno-nastavno zvanje docentice. Bila je suradnica u izradi programa Umjetnost danas i Vizualni mediji studija povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci; kao vanjska suradnica redovito je održavala nastavu i seminare iz predmeta Osnove dizajna na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.
Sudjelovala je i izlagala na dvadesetak domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova, surađivala na različitim međunarodnim projektima te djelovala kao urednica znanstvenih zbornika, umjetničkih monografija, publicističkih djela i stotinjak izložbenih kataloga. Organizirala je i bila članica organizacijskih i uređivačkih odbora međunarodnih znanstvenih skupova i nekoliko europskih projekata. Znanstveni i stručni radovi te članci s područja povijesti umjetnosti i povijesti objavljeni su u mnogim publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Kao kustosica priredila je devedesetak izložbi u Hrvatskoj te dvadeset međunarodnih; bila je i izbornica umjetničkih manifestacija. Također, radila je i kao suorganizatorica projekta X-OP– eXchange of art operators and producers, okvirnog programa Europske unije Program Kultura 2007-2013, kao suradnica (suorganizatorica) na projektu Digitising Contemporary Art – DCA za portal europske kulturne baštine Europeana. Sa suradnicima, autorica je muzeja Lapidarium u Novigradu i suautorica više konzervatorskih programa.
Sudjelovala je u radu Kulturnih vijeća Istarske županije i Grada Rijeke, međunarodnih komisija Henkel CEE i KulturKontakt Austria. Od 2008. članica je AICA-Hrvatska (Association Internationale des Critiques d’Art). Od 2011. do 2015. imala je status slobodnog umjetnika kao članica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

—————————————————
Branka Benčić je povjesničarka umjetnosti i kustosica; bavi se suvremenom umjetnošću, filmom i videom, eksperimentalnim i konceptualnim umjetničkim praksama, istraživačkim projektima, poviješću izložbi i kustoskom praksom. Kurira, piše i surađuje s muzejima, galerijama, filmskim festivalima i umjetničkim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu.
Ravnateljica je Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Kustosica je videoretrospektive Sanje Iveković Make up Make down (MMSU, s S. Salamon 2021.–2022.).
Bila je kustosica hrvatskoga paviljona na Venecijanskom bijenalu (2017.) te sukustosica na Bijenalu arhitekture u Veneciji (2018.). Sukustosica je središnjega tematskog programa projekcija Solidarity as Distruption na Međunarodnom festivalu kratkog filma u Oberhausenu (2021.–2022.), autorica je retrospektive hrvatskoga filma umjetnika na festivalu Interseccion, A Coruna (2020.) te sukustosica 3. Bijenala industrijske umjetnosti Ravno u Sunce (2020., Labin, Raša, Pula).
Pokrenula je i realizirala brojne projekte; dugogodišnja je umjetnička direktorica Apoteke – Prostora za suvremenu umjetnost u Vodnjanu s M. Debeljuhom, kustosica projekta Cinemaniac Misliti film na Pula film festivalu i Kino umjetnika u MSU-u Zagreb. Realizirala je godišnji program za Gradske galerije Osijek – Galeriju Waldinger (2015.–2020.) i surađivala u projektima Zbirke Antun Motika – Zbirke umjetnina Grada Pule.
Djelovala je kao članica žirija Međunarodnoga festivala kratkog filma u Oberhausenu, EMAF European media art festivala Osnabrueck, 25 FPS, Animafesta, Furla Prize, Nagrade Radoslav Putar itd.
Kao neovisna kustosica realizirala je više od šezdeset skupnih te više od sto samostalnih izložbi, projekcija filmskih i video programa te sudjelovala na brojnim prezentacijama, razgovorima i predavanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Kustoski projekti / izložbe (izbor): Hrvatski paviljon na Venecijanskom bijenalu, 54. Zagrebački salon (2019.), porečki Annale (2014., 2015., 2016.), Loose ends (Milano, 2019.), PROJEKCIJE Antun Motika i nasljeđe eksperimenta (MMSU Rijeka, 2017., Galerija ŠKUC Ljubljana, 2018.), REZ/CUT kolaž u suvremenoj umjetnosti (MSU Zagreb, 2018.) te samostalne izložbe umjetnika (Damir Očko, Vlatka Horvat, Tina Gverović, Jelena Jureša, Igor Eškinja, Matko Tadić, Goran Trbuljak…).
Objavila je više od petsto tekstova (predgovora, osvrta, kritika, eseja i stručnih tekstova) u knjigama i katalozima izložaba u izdanju hrvatskih i međunarodnih muzeja i izdavača te uredila više od četrdeset kataloga izložbi. Izlagala je na međunarodnim festivalima, simpozijima i konferencijama.

Dalibor Martinis (1947.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlaže od 1969., od 1973. djeluje kao videoautor. Održao je brojne samostalne izložbe, performanse i projekcije te sudjelovao na brojnim međunarodnim izložbama (Venecijanski bijenale, bijenali u Sao Păulu, Kwangjuu, Solunu, na Cetinju, u Kairu i Ljubljani; Dokumenta/Kassel, Triennale Riga i dr.). Njegovi filmovi i videoradovi prikazani su na film/video festivalima u Berlinu, Tokiju, Montrealu i Locarnu, kao i na međunarodnim festivalima kratkog filma u Oberhausenu i Bogoti 2014., u Beču i Seattleu 2015., u Montrealu, Tokiju, Oberhausenu i dr. 2022. godine. Bio je stipendist Canada Councila 1978., Jaica/Japan 1984. i Artslink/USA 1994. i 2010. godine.
Predavao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (1987.–1991.), na Ontario College of Art u Torontu 1991./1992. i na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci (2007.–2012.), gdje je u zvanju prof. emeritusa.
Osvojio je više međunarodnih nagrada (Tokyo Video festival 1984., Locarno 1984., Alpe/Adria Film Festival Trst 1996., Festival kratkog filma u Bogoti 2014.). Dobitnik je Vjesnikove Nagrade Josip Račić za 1995., Nagrade grada Zagreba 1998., Godišnje nagrade HDLU-a 2009., T-HT nagrade 2013. i Nagrade Vladimir Nazor 2017. godine.
Njegovi radovi nalaze se u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb; The Museum of Modern Art, New York: Stedelijk Museum, Amsterdam; ZKM, Karlsruhe; New York Public Library; Kontakt/Erste Bank, Beč i dr.
Živi u Zagrebu.

Maja Flajsig (1994.) je magistra povijesti umjetnosti te etnologije i kulturne antropologije. Djeluje kao nezavisna kustosica u Hrvatskoj i inozemstvu, a uz to se bavi pisanjem likovne kritike, osvrta i intervjua za različite portale i za emisiju Triptih Trećega programa Hrvatskoga radija. Kontinuirano surađuje s nekoliko udruga na području vizualnih umjetnosti provođenjem istraživanja i diskurzivnih programa. Redovito izlaže na konferencijama te je svoje radove objavljivala u stručnim i znanstvenim publikacijama. Članica je uredništva publikacije Umjetnost u zajednici: Redefiniranje nasljeđa grupe Zemlja, kao i publikacije Land Art, Earth Art, Earthworks: z/Zemlja i antropocen. Od 2020. godine s Bojanom Krištofićem u sklopu programa Atelijera Žitnjak provodi radionicu Početnica likovne kritike. Izbornica je festivala Interface 2020. i 2021. godine, a 2022. godine članica žirija HS AICA-e za Trijenale hrvatskoga kiparstva. Članica je studijske sekcije ULUPUH-a i Hrvatske sekcije Međunarodnoga udruženja AICA-e. Također je članica udruge 4 grada Dragodid, udruge Ured za fotografiju i udruge Prirodno-umjetnički kružok, koja vodi pop-up galeriju Garaža Kamba.

—————————————————
Buga Cvjetanović (1990.) 2009. završava Školu primijenjene umjetnosti i dizajna na odjelu Dizajn metala. Godine 2009. upisuje preddiplomski studij na Umjetničkoj akademiji u Splitu, smjer Film i video, gdje je diplomirala 2013. godine. Tijekom studija bila je predstavnica studenata Odsjeka Film i video u Studentskom vijeću Umjetničke akademije u Splitu i jedna od predstavnika u Kulturnom vijeću Zbora studenata Sveučilišta u Splitu te u sklopu studentskoga zbora jedna od organizatora Tjedna kulture splitske Umjetničke akademije. Godine 2021. završava diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade 2016. godine za znanstveni i umjetnički grupni rad. Sudjelovala je na deset skupnih izložbi i dvije samostalne. Njezin rad Eho 2017. osvaja prvu nagradu na fotografskom festivalu Photodistorzija te je iste godine prihvaćen na Neu Now festivalu za izlaganje na internetskoj platformi.

Luka Pešun (1990.) nakon studija modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015. upisuje diplomski studij Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti i završava ga 2019. godine. Dobitnik je Rektorove nagrade za znanstveni i umjetnički grupni rad 2016. godine. Sudjelovao je na grupnoj izložbi studenata Akademije dramske umjetnosti Nova Imena 2016. i 2017. godine. Seriju naziva Dlaka izlagao je 2016. na izložbi ISPIT u Galeriji SC. Diplomski rad Radite to u svoja četiri zida izlaže 2019. u ADU Galeriji f8 te u sklopu festivala Poreč Dox. Fotografija iz diplomske serije izložena je na billboardu 2020. godine u sklopu programa Ploha/Površina 6. Za Kolektiv queerANarchive održao je radionicu fotografije 2020. godine u Splitu. Dio širega ciklusa fotografske serije Domestic izlaže 2021. u Splitu u sklopu programa qIZLOŽBE te kasnije iste godine u Puli, na poziv lokalne udruge za promicanje queer kulture i LGBT+ prava, na izložbi Proces. U svojem umjetničkom radu bavi se medijem fotografije u istraživanju tema poput identiteta, obitelji i pripadanja; bit istraživanja je kontekst i način na koji promjena medija fotografije mijenja čitanje.