AICA: DIJALOZI 4 Željko Kipke

U sklopu programa AICA: DIJALOZI 4 Hrvatske sekcije Međunarodnoga udruženja likovnih kritičara (HS AICA) predstavili smo Željka Kipkea, vizualnog umjetnika, autora eksperimentalnih filmova, književnika i likovnog kritičara. Predstavljao je Republiku Hrvatsku na 43. venecijanskom bijenalu 1993., a dvije godine kasnije na Kairskom bijenalu. Bio je selektor hrvatskog paviljona na 52. venecijanskom bijenalu 2007. godine. Piše eseje i kritike o eksperimentalnom filmu te likovnoj praksi u dnevnoj štampi i časopisima te mu je objavljeno deset knjiga.

Sa Željkom Kipkeom razgovarali su kolege Vanja Babić, Ivan Paić i Nevenka Šarčević. Nastojali su pritom detektirati objedinjujuće, odnosno povezujuće principe zahvaljujući kojima se polivalentne aktivnosti tog intrigantnog autora mogu sagledavati kao jedinstvena i nedjeljiva intelektualno-umjetnička cjelina. Također, najavljena je i predstojeća Kipkeova retrospektivna izložba nekonvencionalnog karaktera u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, kojoj je kustos Vanja Babić.

Program AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja doajena hrvatske likovne kritike, te dubokih tragova koje su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom, a koji su u velikoj mjeri oblikovali temelje onog što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora, iz današnje vizure, o razvoju moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici, kritički će se osvrnuti, iz rakursa svjedoka i protagonista – a učinit će to i njihovi sugovornici – na neke bitne trenutke u domaćoj modernoj i suvremenoj umjetnosti.

Voditelji-moderatori su članovi HS AICA-e različitih generacija i po jedan sugovornik/ca mlađe generacije, što omogućava više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim događanjem iskazuje poštovanje doajenima struke (i mlađim generacijama omogućuje da ih upoznaju i razgovaraju s njima), ono je i podloga za videodokumentiranje njihova rada (living memory arhiv). Svi razgovori se fotografiraju i snimaju kao videointervjui te će biti javno objavljeni nakon događanja.

Transkripti razgovora će se, u daljnjoj komunikaciji i dopuni u suradnji sa sugovornicima, opremiti za objavljivanje u časopisima za kulturu i na internetu, a zatim i u samostalnoj publikaciji, odnosno u izložbenoj formi. Projekt je jedinstvena prilika da se prikupe informacije o nekim bitnim temama domaćih likovnih i vizualnih umjetnosti te same prakse likovne kritike.

Organizacija: Neva Lukić
Snimatelji/fotografi: Buga Cvjetanović i Luka Pešun
Za HS AICA: Silva Kalčić, predsjednica

AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH te Ureda za kulturu Grada Zagreba. Zahvaljujemo KIC-u Zagreb na suradnji i ustupanju prostora za razgovore.

31. 10. 2022. u 19 h
Kulturno-informativni centar (KIC) Zagreb
Preradovićeva 5
10 000 Zagreb

—————————————————
Biografije sudionika

Željko Kipke (1953.) je slikar i pisac, povremeno djeluje u području filma. Diplomirao je slikarstvo na ALU u Zagrebu (1971. – 1976.). Pohađao je Slikarsku majstorsku radionicu u Zagrebu (1976. – 1981.). Piše eseje i kritike o eksperimentalnom filmu te likovnoj praksi u dnevnoj štampi i časopisima te mu je objavljeno deset knjiga. Živi u Zagrebu. Član je HS AICA-e i Hrvatskog društva filmskih kritičara (HDFK). Objavljene knjige: → [112] (Durieux, Zagreb, 2021.), Glasnogovornici apokalipse (Durieux, Zagreb, 2012.), Figura 17 – Nebo može pričekati (Durieux, Zagreb 2007.), Sei-khai-reich, katalog snova (Pučko otvoreno učilište, Velika Gorica, 2006.), Od veljače do veljače (Durieux, Zagreb, 2005.), Bilo kakva sličnost sa stvarnim ljudima i zbivanjima namjerna je (AGM, Zagreb, 2004.), Od Obilja do Mjeseca (Meandar, Zagreb, 1998.), Čuvajte se imitacija (Meandar, Zagreb, 1993.), Vodič kroz subterraneus (Naklada MD, Zagreb, 1992.), Iluminatori novoga ciklusa, (Biblioteka Quorum, Zagreb, 1989.).

Filmografija: El Palacio Exterminador (KMS Studio, Čakovec / NMMU, Zagreb, 2022.), Magnetic Sounds (KMS Studio, Čakovec, 2020.), Dismantling Structures (KMS Studio, Čakovec, 2019.), We Turn in the Fire, Consumed by Subterraneus (KMS Studio, Čakovec, 2018.), Botanički dnevnik (Kreativni sindikat, Zagreb, 2018.), Diagnosis: Double Vision, (KMS Studio, Čakovec, 2017.), Le peintre enchanteur (Muzej Matija Skurjeni, Zaprešić, 2016.), Orson’s Direction Sign (KMS Studio, Čakovec, 2015.), Unyielding Look into the Future (KMS Studio, Čakovec, 2013.), Petar od kule (HFS, Zagreb, 2013.), Social Skin 60–62 (Institut za istraživanje avangarde, Zagreb, 2012.), Nadzorna kamera (HFS, Zagreb, 2011.), Nevidljive galerije (HFS, Zagreb, 2009.), Niner Stretch (KMS Studio, Čakovec, 2007.), Invisible Sculpture (KMS Studio, Čakovec, 2006.), Rekonstrukcija sna (KMS Studio, Čakovec, 2004.), Crno crnje od crnoga (HFS, Zagreb, 1985. – 2003.), Ugrađivanje u crni kvadrat (KMS Studio, Čakovec, 1984.), Crni kvadrat (HFS, Zagreb, 1984. – 2003.), Tonzura križa (HFS, Zagreb, 1983. / 1984. – 2003.), Dozivanje kiše (HFS, Zagreb, 1983.), Velika bijela spirala (HFS, Zagreb, 1982. – 2003.), Some Girls (HFS, Zagreb, 1980. – 2003.), Ritam II (KMS Studio, Čakovec, 1980. – 2021.).

—————————————————
Vanja Babić (1965.) diplomirao je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1990. djeluje kao likovni kritičar, a od 1993. i kao kustos. Voditelj je Galerije MH od 1995., a od 2010. također je i stalni kustos suradnik u Galeriji Kranjčar.

Priredio je i/ili predgovorom popratio više od dvije stotine samostalnih izložbi, a autor je ili koautor niza selekcija ili tematski koncipiranih skupnih izložbi: Pars pro toto (s Elvirom Kranjčar), Galerie Le Loft Sévigné, Paris; (Ne)postojanost prostora – Arhitektura (s Nevom Lukić), Galerija Prsten HDLU-a, Zagreb; (In)constancy of Space – Struggle for Identity (s Nevom Lukić), Arti et Amicitae, Amsterdam; (Ne)postojanost prostora – Prostori naracije i imaginacije (s Nevom Lukić), Galerija Prsten HDLU-a, Zagreb i Muzej likovnih umjetnosti, Osijek; Postmedijske strukture, Galerija Galženica, Velika Gorica; Natura Vita, Galerija Kranjčar, Zagreb; U ljetnom kodu (s Elvirom Kranjčar), Galerija Kranjčar, Zagreb; Intima, Galerija Kranjčar, Zagreb; Umjetnički život biljaka, Galerija Kranjčar, Zagreb; Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb (s Nevom Lukić); Save the Date, Galerija umjetnina, Split; Objekti konstruktivne destrukcije, Galerija Kazamat, Osijek i Francuski paviljon, Zagreb.
Prikazi izložbi, likovne kritike i razgovori s umjetnicima objavljeni su mu u postojećim ili više nepostojećim novinama odnosno časopisima Vijenac (gdje je i urednik likovne rubrike), Kontura, 15 dana, Život umjetnosti, Cicero, Zor i 365ᵒ (časopis što ga izdaje Slovačka nacionalna galerija iz Bratislave). Od 2003. do 2005. bio je koautor i voditelj obrazovnog serijala Hrvatske televizije Percepcija s temama iz suvremene umjetnosti, a od 2018. autor je i voditelj emisije U vizualnom kodu na III. programu Hrvatskoga radija. Autor je scenarija za kratki dokumentarni film o Jurju Dalmatincu u produkciji HRT-a (redateljica Snježana Samac). Bio je članom niza stručnih povjerenstava za odabir ili otkup radova kao i za dodjelu nagrada (24. salon mladih, 1996.; 13. bijenale mladih Mediterana – hrvatska likovna selekcija, 2008.; Erste fragmenti od 2003. do 2022; Essl Art Award za 2009., 2011., 2013. i 2015; 5. hrvatski trijenale crteža, 2018.; Nagrada Vladimir Nazor za likovnu umjetnost za 2019. – 2021; Vijeće za vizualne umjetnosti Ministarstva kulture i medija RH za 2022.; Vijeće za monografije iz područja kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija RH za 2022.; Nagrada Radoslav Putar za 2022.; 57. zagrebački salon, 2022.). Član je HS AICA-e i Matice hrvatske.

Nevenka Šarčević (1987.) urednica je Art magazina Kontura, doktorandica povijesti umjetnosti, aktivna kao kustosica, prati recentnu likovnu scenu, piše osvrte i likovne kritike te priprema intervjue za stručne časopise i portale. Sudjeluje i na znanstveno-stručnim skupovima s fokusom na povijesno-umjetničke teme. Pet je godina uređivala povijesno-umjetničku radioemisiju u Boki kotorskoj čiji je sadržaj objavljen (2019.) u istoimenoj knjizi Bokobran. Članica je studijske sekcije ULUPUH-a i HS AICA-e.

Ivan Paić (1950.) studirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 1978. radi u Multimedijskim istraživanjima Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Kao organizator, kustos i autor različitih programa radi na raznim kulturnim manifestacijama i festivalima. Bio je direktor See Docs in Dubrovnik 2001. godine – međunarodnog festivala dokumentarnog filma i TV produkcije za baltičke zemlje i zemlje jugoistočne Europe. Filmski kritičar, teoretičar i prevoditelj; piše za različite časopise i radioteleviziju. Područja interesa: avangardni film, video umjetnost, animacija, video instalacije i fotografija. Kao umjetnik bavi se filmom, videom, fotografijom i drugim medijima. Kustos je i predavač eksperimentalnog filma i videa, održava predavanja o modernoj hrvatskoj umjetnosti na raznim medijskim manifestacijama diljem svijeta.

—————————————————
Buga Cvjetanović (1990.) 2009. završava Školu primijenjene umjetnosti i dizajna na odjelu Dizajn metala. Godine 2009. upisuje preddiplomski studij na Umjetničkoj akademiji u Splitu, smjer Film i video, gdje je diplomirala 2013. godine. Tijekom studija bila je predstavnica studenata Odsjeka Film i video u Studentskom vijeću Umjetničke akademije u Splitu i jedna od predstavnika u Kulturnom vijeću Zbora studenata Sveučilišta u Splitu te u sklopu studentskoga zbora jedna od organizatora Tjedna kulture splitske Umjetničke akademije. Godine 2021. završava diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade 2016. godine za znanstveni i umjetnički grupni rad. Sudjelovala je na deset skupnih izložbi i dvije samostalne. Njezin rad Eho 2017. osvaja prvu nagradu na fotografskom festivalu Photodistorzija te je iste godine prihvaćen na Neu Now festivalu za izlaganje na internetskoj platformi.

Luka Pešun (1990.) nakon studija modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015. upisuje diplomski studij Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti i završava ga 2019. godine. Dobitnik je Rektorove nagrade za znanstveni i umjetnički grupni rad 2016. godine. Sudjelovao je na grupnoj izložbi studenata Akademije dramske umjetnosti Nova Imena 2016. i 2017. godine. Seriju naziva Dlaka izlagao je 2016. na izložbi ISPIT u Galeriji SC. Diplomski rad Radite to u svoja četiri zida izlaže 2019. u ADU Galeriji f8 te u sklopu festivala Poreč Dox. Fotografija iz diplomske serije izložena je na billboardu 2020. godine u sklopu programa Ploha/Površina 6. Za Kolektiv queerANarchive održao je radionicu fotografije 2020. godine u Splitu. Dio širega ciklusa fotografske serije Domestic izlaže 2021. u Splitu u sklopu programa qIZLOŽBE te kasnije iste godine u Puli, na poziv lokalne udruge za promicanje queer kulture i LGBT+ prava, na izložbi Proces. U svojem umjetničkom radu bavi se medijem fotografije u istraživanju tema poput identiteta, obitelji i pripadanja; bit istraživanja je kontekst i način na koji promjena medija fotografije mijenja čitanje.