AICA: DIJALOZI 2 Razgovor s Antunom Maračićem

Nakon razgovora s Tonkom Maroevićem u lipnju, u okviru programa AICA: DIJALOZI Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) predstavili smo Antuna Maračića, autora mnogih tekstova o umjetnosti i televizijskih priloga o suvremenim hrvatskim umjetnicima, knjiga i monografija. Kao autor kustos osmislio je i postavio veliki broj izložbi domaće i međunarodne umjetnosti. Kao multimedijalni umjetnik priredio je 50-ak samostalnih izložbi te više akcija i performansa, i sudjelovao na stotinjak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. U razgovoru koji su s njime vodili Radmila Iva Janković, Boris Greiner te Karla Pudar, bilo je riječi o razlici u radu kustosa i umjetnika, kao i organizacije izložbe i kritičkog pisanja, pa i polemiziranja o njoj. Naime, u svim segmentima tog bogatog i mnogostrukog djelovanja koje traje nešto više od četiri desetljeća, kao i u prostorima u kojima radi i/ili živi, Antun Maračić ostavlja snažan trag, boreći se protiv letargije mainstreama i usmjeravajući pozornost javnosti na živu prisutnost suvremene umjetnosti.

Razgovor s Antunom Maračićem održan je gotovo istodobno s objavom njegove knjige “Pro i protiv”, kritičkih tekstova, predgovora i polemika 1980 – 2020., u izdanju HS AICA s Durieuxom a povodom dodijeljene mu Godišnje nagrade HS AICA za 2016. (nagrada je dodijeljena krajem 2017. godine). Knjiga je pregled cijelog autorovog arhiva i dosadašnjeg rada, stavova i pogleda.

Program AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja doajena hrvatske likovne kritike, te dubokih tragova koje su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom, a koji su u velikoj mjeri oblikovali temelje onog što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora, iz današnje vizure, o razvoju moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici, kritički će se osvrnuti, iz rakursa svjedoka i protagonista – a učinit će to i njihovi sugovornici – na neke bitne trenutke u domaćoj modernoj i suvremenoj umjetnosti.

Voditelji-moderatori su članovi HS AICA-e različitih generacija i po jedan kolega ili kolegica mlađe generacije, što omogućava prisutnost više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim događanjem ukazuje pažnja doajenima struke i daje se prilika mlađim generacijama da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za dokumentiranje (“living memory” arhiv) i refleksiju o njihovom radu. Svi razgovori bit će snimani i montirani u obliku video intervjua te javno objavljeni nakon samih događanja. Transkripti razgovora će se, u daljnjoj komunikaciji i dopuni u suradnji sa sugovornicima, opremiti za objavljivanje u časopisima za kulturu i na Internetu, a zatim i u samostalnoj publikaciji. Projekt predstavlja jedinstvenu priliku da se prikupe informacije o nekim bitnim temama domaćih likovnih i vizualnih umjetnosti, te same prakse likovne kritike.

Organizacija: Silva Kalčić

Snimatelj/fotograf: Bojan Mrđenović

KIC Zagreb – Kulturno Informativni centar

Preradovićeva ul. 5

10000 Zagreb

20. 10. 2020. 19 h

AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture RH. Zahvaljujemo KIC-u na ustupanju prostora za razgovore.

—————————————————

Biografije sudionika

Antun Maračić rođen je 1950. u Novoj Gradiški, živi i radi u Zagrebu. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, predmet likovne umjetnosti, 1971. godine, te slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976., u klasi profesora Šime Perića. Od 1976. do 1979. bio je suradnik Majstorske radionice Ljube Ivančića i Nikole Reisera. Od 1978. do 1980. član je radne zajednice umjetnika Podroom. Od 1981. do 1991. te od 1994. do 2000. aktivni je suradnik Galerije proširenih medija u Zagrebu. Dobio je više nagrada za svoj rad, uz ostale i Vjesnikovu nagradu Josip Račić za 2004. godinu. Od 1987. do 1990. priredio je niz izložbi u Galeriji AM-M14f/1-Z, u neformalnom prostoru svog stana u Zagrebu. Godine 1991. kratko vrijeme radi kao voditelj Galerije SC, Zagreb. Od 1992. do 1997. voditelj je Galerije Zvonimir u Zagrebu. Od 1988. do 2000. vodi Galeriju proširenih medija u Zagrebu, a od 2000. do 2012. ravnatelj je Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2013. do kraja 2017. godine vodi Galeriju Forum u Zagrebu. Godine 1995., kao autor teksta i fotografija, zajedno s povjesničarkom umjetnosti Evelinom Turković, objavljuje monografsku knjigu o Ivanu Kožariću pod naslovom Atelijer Kožarić (izdanje Idea Imago, Zagreb), a 2009., u istom koautorstvu, monografiju Igor Rončević (izdanje META, Zagreb). 1996. objavljuje vlastitu knjigu fotografija i tekstova Ispražnjeni okviri – iščezli sadržaji 1991-1994. (Idea Imago, Zagreb), a 1998. knjigu Pavo Urban – posljednje slike (META, Zagreb). 2004. objavljuje svoju knjigu fotografija Lokrum, a 2013. knjigu pod naslovom Rurbane nezgrapnosti (META, Zagreb). Knjiga pod naslovom Pro i protiv (izdanje HS AICA-e) obuhvaća izbor tekstova objavljenih u razdoblju od početka 1980-ih do danas. Dobitnik je Godišnje nagrade za likovnu kritiku HS AICA za 2016. godinu. Boris Greiner rođen je 1959. godine u Zagrebu. Autorsko djelovanje započinje 1983. Zajedno sa Stanislavom Habjanom ostvaruje niz projekata u raznim medijima (grafički materijali, proza, performansi, izložbe, akcije i eksperimentalni filmovi) u okviru dvadesetogodišnjeg konceptualnog projekta Greiner&Kropilak Mailart Office. Od 1992. sa S. Habjanom i Danijelom Žeželjem djeluje u okviru umjetničke grupe Slipa Konfidenca. 2001. sa S. Habjanom, D. Žeželjem i Borisom Cvjetanovićem osniva umjetničku organizaciju Petikat. 2003. završava dvadesetogodišnji autorski projekt Greiner&Kropilak Mailart Office i otada uglavnom djeluje samostalno. Od 2005. objavljuje osvrte o događanjima na suvremenoj likovnoj sceni u raznim javnim medijima, te u seriji knjiga sabranih tekstova “Osvojena područja”. Od 2010. do 2013. povjerenik za eksperimentalni film u HAVC-u. Profesionalno djeluje kao grafički dizajner. Dosad je ostvario dvadesetak samostalnih izložbi i performansa, objavio petnaest knjiga i snimio šesnaest filmova. Dobitnik je Godišnje nagrade HS AICA za 2015. Radmila Iva Janković, rođena u Zadru 1966. godine, viša je kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, gdje vodi zbirku Atelijer Kožarić. Od sredine devedesetih aktivno počinje pratiti umjetničku scenu kao likovna kritičarka, objavljujući kritike, oglede i eseje u časopisima specijaliziranim za umjetnost i kulturu. Od 1998. do 2001. suradnica je Hrvatske televizije u emisiji za suvremenu umjetnost Transfer. Od 1995. godine suradnica je na Trećem programu Hrvatskoga radija (Triptih, Ogledi i rasprave). Od 2000. do 2007. kustosica je Galerije Proširenih medija gdje je priredila šezdesetak samostalnih i grupnih izložbi. Nekoliko većih problemskih izložbi i manifestacija u urbanom prostoru priredila je, također, u suradnji s drugim umjetničkim institucijama i nezavisnom scenom u Hrvatskoj i inozemstvu. U Muzeju suvremene umjetnosti radi od 2007. godine. Dobitnica je je godišnje nagrade HS AICA za 2011. godinu. Karla Pudar rođena je 1984., živi i radi u Zagrebu. Kao kustosica i organizatorica programa iz područja kulture, o smislila je i realizirala brojne projekte iz polja vizualnih umjetnosti i multimedije te književnosti. Aktivna je na kulturnoj sceni od 2006. godine, radila je u Kulturi promjene Studentskog centra i Uredu za fotografiju, trenutno je zaposlena u udruzi Domino. Kao vanjska suradnica niz godina je surađivala na Festivalu europske kratke priče u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, međunarodnom festivalu fotografije Organ vida, Muzičkom bijenalu Zagreb, Motovun film festivalu i slično. Koordinirala je više europskih projekata u okviru Kulture 2007.-2013. i Kreativne Europe, a trenutno koordinira projekt u okviru Europskog socijalnog fonda. Organizirala je brojne izložbe međunarodnih i lokalnih umjetnika kao nezavisna kustosica. Bojan Mrđenović diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a na istom odsjeku trenutno radi kao umjetnički suradnik. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse Dobrodošli, Budućnost, Uvozna pustinja, Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala, te je sudjelovao na nizu grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Grčki dnevnik također su objavljeni u obliku knjiga.