AICA: DIJALOZI Razgovor s Jadrankom Vinterhalter
Video zapis razgovora dostupan je na poveznici https://youtu.be/oNWREAp35Z8
U trećem u nizu tzv. „javnih“ razgovora u okviru programa AICA: DIJALOZI Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA), predstavili smo Jadranku Vinterhalter s bogatim iskustvom rada u, podjednako, etabliranim muzejskim ustanovama (MSU Beograd, MSU Zagreb) i udrugama u kulturi (suradnja s Galerijom SKC Beograd, SCCA Zagreb – Institut za suvremenu umjetnost). U razgovoru koji su s njome vodili Leonida Kovač, Darko Šimičić te Miona Muštra, bilo je riječi o kustoskoj praksi u suvremenoj umjetnosti, metodama rada kustosa, obrazovnom radu na medijaciji suvremene umjetnosti (iskustva MSU Beograd, SCCA Zagreb, MSU Zagreb), dokumentaciji suvremene umjetničke produkcije (iskustva SCCA Zagreb, MSU Zagreb), načinima pripreme muzejske građe za preseljenje i otvaranje postava u novoj muzejskoj zgradi (na primjeru MSU Zagreb, 2000. – 2009.) te primjerima vođenja međunarodnih projekata.
AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture RH. Zahvaljujemo Muzeju Mimara, KIC-u i Matici hrvatskoj na ustupanju prostora za razgovore.
Organizacija: Silva Kalčić
Snimatelj/fotograf: Bojan Mrđenović
KIC Zagreb – Kulturno Informativni centar
Preradovićeva ul. 5
10000 Zagreb
16. 1. 2020. 19 h
—————————————————
Jadranka Vinterhalter diplomirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1971. godine. Od 1974. radi kao kustosica na brojnim područjima muzejske prakse, kao što su: odnosi s javnošću, edukativni programi, izdavački programi, organizacija izložbi, muzejskih radionica, stručnih skupova i događanja. Do umirovljenja u statusu muzejske savjetnice 2013., bila je voditeljica muzejskih zbirki i dokumentacije suvremene umjetnosti. Radila je u više institucija: Muzeju savremene umetnosti Beograd, Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu, Soros centru za suvremenu umjetnost / Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu te Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb. Posljednjih godina radi na međunarodnim istraživačkim i izložbenim projektima poput Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse / Bauhaus – networking ideas and practice (BAUNET) na kojemu je koautorica s Vesnom Meštrić te Devedesete: Ožiljci / Nineties: Scars, kao članica stručnog tima. Stručna je urednica za suvremenu umjetnost Likovnog leksikona, izd. LZMK, Zagreb, 2014. Piše i objavljuje stručne priloge iz muzeologije i muzejske prakse, te tekstove o suvremenoj umjetnosti i likovnim umjetnicima u katalozima izložbi i časopisima. Članica je HS AICA-e. Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Koncipirala je i realizirala tridesetak autorskih izložbi, bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene umjetnosti u São Paulu (2002.) i na Bijenalu u Veneciji (2003.). Objavila je sljedeće knjige: Konteksti, Naklada Meandar, Zagreb, 1997., Kodovi identiteta, Naklada Meandar, Zagreb, 2001., Edita Schubert, Horetzky, Zagreb, 2001., Relacionirane stvarnosti, Meandarmedia, Zagreb, 2007., Gorki Žuvela: Izmislite sebe, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2009., Anonimalia: Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stoljeća, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010., U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2013., Tübingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013., Edita Schubert: Retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2015., Rasprizorujuće transverzale: Mrđan Bajić, Supervizuelna, Beograd, 2017. Dobitnica je Godišnje nagrade HS AICA-e za 2002. godinu. Darko Šimičić rođen je 1957. godine u Slavonskom Brodu. Suosnivač je Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu (2012.), gdje je zaposlen kao tajnik i istraživač. Bio je programski menadžer u Soros centru za suvremenu umjetnost / Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu (1994. – 2006.). Radio je u dokumentacijskom odjelu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (2006. – 2009.). Krajem 1970-ih godina započeo je prikupljati arhiv i stvarati kolekciju djela suvremenih hrvatskih umjetnika. Bio je kustos brojnih izložbi u zemlji i inozemstvu te autor niza tekstova i likovnih kritika. Njegova recentna istraživanja fokusirana su na grupe i umjetnike u hrvatskoj umjetnosti 60-ih i 70-ih godina poput Tomislava Gotovca, Gorgone, Mangelosa i Grupe šestorice autora. Bio je član projektnog tima retrospektivne izložbe Tomislava Gotovca (Rijeka, Usti nad Labem, Ljubljana, 2017. – 2018.) i jedan od urednika knjige Tomislav Gotovac: Anticipator kriza, izd. Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka 2017. Član je HS AICA-e. Miona Muštra je povjesničarka umjetnosti i anglistica iz Zagreba. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 2011. do 2015. godine na istom fakultetu pohađala doktorski studij Ranog novog vijeka. Studijski je boravila na CEU u Budimpešti. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predmete Engleski jezik 1 i 2 te Art and Culture in Croatia. Piše i objavljuje likovne kritike te prevodi tekstove iz područja vizualne umjetnosti i kulturne baštine. Članica je DPUH-a, prati umjetničku scenu te surađuje s portalom Kulturpunkt.hr, u sklopu čije novinarske škole vodi radionice analize suvremene umjetničke prakse. Završila je 2018. godine radionicu Hrvatske sekcije AICA-e, Kako pisati o suvremenoj umjetnosti. Bojan Mrđenović diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a na istom odsjeku trenutno radi kao umjetnički suradnik. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse Dobrodošli, Budućnost, Uvozna pustinja, Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala, te je sudjelovao na nizu grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Grčki dnevnik također su objavljeni u obliku knjiga.