AICA: DIJALOZI 2 Razgovor s Tonkom Maroevićem

Program HS AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja doajena hrvatske likovne kritike, te dubokih tragova koje su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom, a koji su u velikoj mjeri oblikovali temelje onog što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora, iz današnje vizure, o razvoju moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici, kritički će se osvrnuti, iz rakursa svjedoka i protagonista – a učinit će to i njihovi sugovornici – na neke bitne trenutke u domaćoj modernoj i suvremenoj umjetnosti.

Voditelji-moderatori su članovi HS AICA-e različitih generacija i po jedan kolega ili kolegica mlađe generacije, što omogućava prisutnost više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim događanjem ukazuje pažnja doajenima struke i daje se prilika mlađim generacijama da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za dokumentiranje (“living memory” arhiv) i refleksiju o njihovom radu. Svi razgovori bit će snimani i montirani u obliku video intervjua te javno objavljeni nakon samih događanja. Transkripti razgovora će se, u daljnjoj komunikaciji i dopuni u suradnji sa sugovornicima, opremiti za objavljivanje u časopisima za kulturu i na Internetu, a zatim i u samostalnoj publikaciji. Projekt predstavlja jedinstvenu priliku da se prikupe informacije o nekim bitnim temama domaćih likovnih i vizualnih umjetnosti, te same prakse likovne kritike.

AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture RH. Zahvaljujemo KIC-u na ustupanju prostora za razgovor.

Akademik Tonko Maroević, hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti i prevoditelj (Split, 22. X. 1941). Studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti završio je 1963. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je 1976. doktorirao temom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas (objavljeno kao knjiga 2007. pod naslovom Napisane slike), a 1965-1970. bio je asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti. Od 1970. zaposlen je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Redoviti je član HAZU od 2002. Istražuje suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost; objavljuje likovne kritike i rasprave u stručnim časopisima i novinama, piše predgovore katalozima i grafičkim mapama (Z. Bourek, J. Bratanić, R. Goldoni, Z. Keser, A. Kuduz, V. Kuliš, Ž. Lapuh, I. Lovrenčić, E. Murtić, Š. Perić, H. Šercar, I. Šiško, M. Šutej i dr.) – od kojih je mnoge probrao u knjizi Slikanje i slikama predgovaranje: pisani portreti (2006) – te monografije (Nives Kavurić-Kurtović, 1986; Zlatko Kauzlarić Atač, 1996; Vojin Bakić, 1998; Antun Zuppa, 2000; Antun Babić, 2002). Članke o naivnoj umjetnosti, pisane 1968–2012., skupio je u knjizi O naivi i autsajderskoj umjetnosti (2013). Kao književni kritičar sustavno prati suvremeno hrvatsko pjesništvo, a bavi se i starijom hrvatskom književnošću te talijanističkom problematikom; eseje, kritike i prikaze skupio je u više knjiga. Prevodi s nekoliko jezika. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 2013. te nagrade Goranov vijenac za pjesnički opus 2018.

Prof. dr. sc. Sanja Cvetnić (Zagreb 1961.) je redovita profesorice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studirala je u Zagrebu, Bolonji i Rochesteru, NY. Kao gostujući profesor predavala je na Sveučilištu u Sarajevu (2005.-2008.), Ca’ Foscari u Veneciji (2014./2015.) i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (od 2019.). Glavna područja istraživanja i publikacija su slikarstvo seicenta i settecenta, migracije i transformacije slike u suvremenoj umjetnosti.

Dr. sc. Ivana Mance, povjesničarka umjetnosti. Na Institutu za povijest umjetnosti zaposlena od 2003. godine. Posvećena istraživanjima historiografije povijesti umjetnosti te različitim temama u području hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Od vremena studija piše o suvremenim umjetničkim zbivanjima te je autorica nekoliko izložbi. Članica je DPUH-a, AICA-e i ULUPUH-a. Glavna je urednica časopisa Život umjetnosti te članica uredništva časopisa Peristil.

Dario Vuger doktorand je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Diplomirao je filozofiju, povijest umjetnosti te muzeologiju i upravljanje baštinom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do sada radove objavio u više stručno-znanstvenih časopisa te zbornika radova i znanstvenih monografija. Dobitnik je Rektorove i Nagrade za izvrsnost u studiju. 2015. osnovao je neformalnu umjetničko-istraživačku grupu Institut za propagandu i primijenjenu autonomiju te pokrenuo fanzin Klinika.

Bojan Mrđenović diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a na istom odsjeku trenutno radi kao docent. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse Dobrodošli, Budućnost, Uvozna pustinja, Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala, te je sudjelovao na nizu grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Grčki dnevnik također su objavljeni u obliku knjiga.