S osobitim zadovoljstvom objavljujemo da je izašla iz tiska knjiga “Branko Franceschi Likovna kritika”.
Knjiga predstavlja izbor likovnih kritika, osvrta, eseja, stručnih tekstova, razgovara i polemika koje je Branko Franceschi na hrvatskom i engleskom jeziku objavio tijekom svoje dosadašnje karijere, u dnevnom, periodičnom i stručnom tisku.
Ovo je knjiga izbora tekstova likovne kritike Branka Franceschija koju objavljujemo povodom Godišnje nagrade HS AICA-e ovome autoru za golem doprinos našoj struci, a ponajprije jer je u likovnu kritiku, pisanje i govor o suvremenoj umjetnosti unio novi duh i senzibilitet, nove teme i pristupe, stvarajući novu publiku i nove odrednice za kvalitetan razvoj likovne kritike u Hrvatskoj. Tekstovi Branka Franceschija iznimno su vrijedan doprinos povijesti i suvremenosti likovne kritike. Nastali su iz autorove mnogostruke pozicije recenzenta, urednika, pisca monografskih knjiga i predgovora kataloga izložbi, kustosa ili selektora velikih nacionalnih izložbenih manifestacija, no ponajprije su to tekstovi likovne kritike. Pisani su na način usklađen s medijem za koji su nastajali, stručnim jezikom i s referencama u teoriji moderne i suvremene umjetnosti. U svojim kritičkim tekstovima Franceschi redovito obraća pažnju na vrijednost i značaj umjetničkog djela odvojeno od problematike koncepcije i postava izložbe. Autorov sud je u kontekstu nacionalne likovne kritike iznimno mjerodavan, a u brojnim slučajevima i normativan.
Franceschijevom knjigom otvaramo razgovor ponajprije o tome postoji li likovna kritika u Hrvatskoj danas te ima li tekst kustosa i kritičara ikakav utjecaj na društvo i umjetnički sustav. Franceschi 2001. godine zaključuje: frustracija je osjećaj koji prevladava na našoj umjetničkoj sceni, kao i osjećaj perifernosti i izolacije, a najveći teret krivnje za to raspoloženje snose institucije. I uočava krizu institucija koje uopće ne funkcioniraju u osnovnom zadatku devedesetih: u pozicioniranju naše umjetnosti na svjetskoj sceni nakon što smo izvojevali nezavisnost.
S obzirom na to da su tekstovi u knjizi nastajali tijekom više od tri desetljeća, a tek su izbor među svim napisanima i pronađenima u autorovu računalu, nije bilo moguće ući u trag svim podatcima o izdanju, mediju, formatu i godini izdavanja, pa je oprema teksta namjerno izostavljena. Takva knjiga oslikava golemu Franceschijevu produkciju, pravu bujicu objavljenih tekstova, često napisanih u trenutku zbog goruće aktualnosti, kao široka gesta.
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Branko Franceschi Likovna kritika
Copyright © Hrvatska sekcija AICA i Branko Franceschi, Zagreb 2023.
IZDAVAČI Hrvatska sekcija AICA, Zagreb, Trg kralja Tomislava 22 i Durieux, Zagreb, Šulekova 23
ZA IZDAVAČE Silva Kalčić i Dražen Tončić
OPSEG: 470 str.
FORMAT: 14 x 20,5 cm
UREDNICA: Silva Kalčić
RECENZENTI: Suzana Marjanić i Krešimir Purgar
LEKTURA Maja Trinajstić
DIZAJN OMOTA Ana Zubić
FOTOGRAFIJE NA OMOTU Mio Vesović (naslovnica) i Ivan Posavec
OBRADA TEKSTOVA Branko Franceschi
GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK Durieux, Zagreb
ISBN 978-953-56967-8-0 (HS AICA) ISBN 978-953-188-563-8 (Durieux)
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001200103.
Tiskanje je dovršeno u studenom 2023. godine.
O autoru knjige:
Branko Franceschi (Zadar, 1959.), povjesničar umjetnosti, od 2020. godine ravnatelj je Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Od 2014. do 2020. ravnatelj je Galerije umjetnina u Splitu. Od 2010. godine obnaša dužnost direktora Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti (www.avantgarde–museum.com). Od 2008. do 2010. godine ravnatelj je HDLU–a u Zagrebu (www.hdlu. hr), od 2004. do 2008. ravnatelj je Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (www.mmsu.hr), a od 1987. do 2004. godine voditelj je i kustos Galerije »Miroslav Kraljević« u Zagrebu. Od 1987. godine inicijator je i kustos brojnih izložbi suvremene umjetnosti za izložbene prostore u Hrvatskoj i šire. Bio je povjerenik hrvatskog paviljona na 16. Bijenalu u Sao Paulu (Brazil 2004.) i na 55. Venecijanskom bijenalu (2013.), te kustos za 52. Venecijanski bijenale (2007.) te 11. Međunarodnu izložbu arhitekture i Venecijanski bijenale (2008.). Kokustos je 2. Bijenala ARK D–0, Konjic (BiH, 2013.) i Helsinškog bijenala foto grafije (Finska, 2014.). Član je kustoske ekipe Međunarodnog bijenala mladih umjetnika u Bukureštu (Rumunjska, 2006., 2012.). Godine 2005. inicirao je Bijenale Kvadrilaterale u MMSU–u u Rijeci (Hrvatska). Njegova raznolika djelatnost uključuje i produkciju online ra dova, članke za dnevne novine te recenzije za umjetničke časopise u Hrvatskoj i inozemstvu, izradu monografija suvremenih hrvatskih umjetnika, uređivanje knjiga o umjetničkoj kritici u Hrvatskoj, rad na TV i radijskim emisijama. Inicirao je i od 2015. radi kao voditelj radijske emisije Radio galerija najprije za Jadranski radio u Splitu, potom za HRT Radio Split, koja je 2017. godine nagrađena Nagradom HMD–a za marketinško–propagandni program. Inicirao je, vodio i koordinirao rezidencije za hrvatske umjetnike u PS1 u New Yorku od 2001. do 2007. godine, vodio rezidencijalni program Art in General od 2004. do 2011. te druge kulturne razmjene između Hrvatske i SAD–a, kao i između Hrvatske i zemalja Europske unije. Od 2017. do 2019. godine vodi i koordinira Art Omi rezidenciju za umjetnike koji žive i rade u Hrvatskoj. Član je Hrvatskog muzejskog vijeća i Savjetodavnog odbora Art Omi. Članstvo: HS AICA (predsjednik 2010. — 2016.), ICOM, CIMAM, IKT, DPUH, ULUPUH. Dobitnik je Godišnje nagrade za likovnu kritiku HS AICA 2018. godine i Priznanja za poseban doprinos ugledu ULUPUH–a u 2021. godini.