AICA: DIJALOZI 2 Razgovor sa Zdenkom Rusom

U okviru programa AICA: DIJALOZI Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) predstavili smo Zdenka Rusa, kustosa, višeg kustosa pa muzejskog savjetnika Moderne galerije, sada Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Zdenko Rus autor je brojnih, sad već povijesnih, monografskih, retrospektivnih i problemskih izložbi moderne i suvremene umjetnosti, knjiga i studija. U razgovoru koji su s njime vodili Branko Franceschi, Krešimir Purgar te Silvija Zaplatić, prošlogodišnja polaznica radionice likovne kritike HS AICA, bilo je riječi o ulozi kustosa u umjetničkom sustavu od sedamdesetih godina 20. stoljeća pa do današnjeg statusa i uloge umjetničkih muzeja, na primjeru sudbine Moderne galerije/Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU) u kontekstu sraza s HAZU-om. Bit će riječi i o programskoj politici časopisa za suvremenu umjetnost i edukaciji – posredovanju likovne umjetnosti širokoj publici.

Program AICA: DIJALOZI proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja doajena hrvatske likovne kritike, te dubokih tragova koje su ostavili svojim tekstovima i kustoskim radom, a koji su u velikoj mjeri oblikovali temelje onog što danas rade nove generacije kritičara, teoretičara i kustosa. Osim razgovora, iz današnje vizure, o razvoju moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici, kritički će se osvrnuti, iz rakursa svjedoka i protagonista – a učinit će to i njihovi sugovornici – na neke bitne trenutke u domaćoj modernoj i suvremenoj umjetnosti.

Voditelji-moderatori su članovi HS AICA-e različitih generacija i po jedan kolega ili kolegica mlađe generacije, što omogućava prisutnost više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim događanjem ukazuje pažnja doajenima struke i daje se prilika mlađim generacijama da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za dokumentiranje (“living memory” arhiv) i refleksiju o njihovom radu. Svi razgovori bit će snimani i montirani u obliku video intervjua te javno objavljeni nakon samih događanja. Transkripti razgovora će se, u daljnjoj komunikaciji i dopuni u suradnji sa sugovornicima, opremiti za objavljivanje u časopisima za kulturu i na Internetu, a zatim i u samostalnoj publikaciji. Projekt predstavlja jedinstvenu priliku da se prikupe informacije o nekim bitnim temama domaćih likovnih i vizualnih umjetnosti, te same prakse likovne kritike.

—————————————————

Organizacija: Silva Kalčić

Snimatelj/fotograf: Bojan Mrđenović

KIC Zagreb – Kulturno Informativni centar

Preradovićeva ul. 5

10000 Zagreb

12. 07. 2021. 19 h

AICA: DIJALOZI financirani su sredstvima Ministarstva kulture RH. Zahvaljujemo KIC-u na ustupanju prostora za razgovore.

—————————————————

Biografije sudionika

Zdenko Rus rođen je 1941. u Karlovcu. Maturirao je u Osijeku, a diplomirao povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. do 1980. – kao vanjski suradnik – vodio je tjednu polusatnu emisiju Likovna kultura na Prvom programu Radio Zagreba. Od 1974. do umirovljenja 2010. godine radio je kao kustos, viši kustos i muzejski savjetnik u Modernoj galeriji u Zagrebu. Od 1972. do 1981. godine bio je član redakcije časopisa Život umjetnosti. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina piše likovne kritike, eseje i predgovore u katalozima samostalnih izložbi umjetnika. Od sredine sedamdesetih priređuje, u organizaciji Moderne galerije u Zagrebu, monografske i retrospektivne izložbe (F. Kulmer, 1976.; M. Detoni, 1979.; Š. Vulas, 1980.; Š. Perić, 1989.; Ž. Jerman, 1996.; B. Demur, 2004.; V. Martek, 2007.; J. Račić, 2008.-2009.; A. Jerković, 2009. (I. Šebalj u Umjetničkom paviljonu 2002., S. Gračan u Gliptoteci HAZU 2016.), te problemske izložbe s pratećim tekstovima u katalozima (Aktualnosti u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, 1977.; Apstraktne tendencije u Hrvatskoj 1951.-1961., 1981.; Postojanost figurativnog 1950. –1987., 1987.; Hrvatska umjetnost u osamdesetim godinama, 1990.- 1991.; Nova hrvatska umjetnost [s M. Šolman i I. Zidićem], 1993.; 125 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti [s timom suradnika], 1996.; Istina u slikarstvu. Mala panorama hrvatskog slikarstva (1998.); Čudovišno (2004.); Kraj stoljeća, kraj slikarstva? Hrvatsko slikarstvo u devedesetim godinama, 2005. Važnije studije: Neki aspekti problema lijepog i umjetnosti u modernoj estetici, 1970.; Poslijeratna hrvatska likovna kritika, 1971.; Dada & Kolaž, 1973.; Antiumjetničke tendencije i stvarnost, 1976.; Nestanak sakralnoga iz umjetnosti?, 2004. Objavio je knjige Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj (1985.), Slikarstvo/Neslikarstvo (2011.) te monografije Marijana Muljević (1992.), Đuro Seder (s V. Kusikom, 1997.), Josip Jerković (uz koautore A. Maračića i B. Franceschija, 2009.), Boris Demur (2011.), Stjepan Gračan (2014.). Dobitnik je Godišnje nagrade za likovnu kritiku HS AICA za 2008. godinu. Branko Franceschi je povjesničar umjetnosti rođen 1959. u Zadru. Od 2020. godine ravnatelj je Moderne galerije, sada Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Od 2014. do 2020. ravnatelj je Galerije umjetnina u Splitu. Od 2010. godine obnaša dužnost direktora Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti. Od 2008. do 2010. godine ravnatelj je HDLU Zagreb, u periodu 2004. – 2008. ravnatelj je Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, a od 1987. do 2004. godine voditelj je i kustos Galerije Miroslav Kraljević u Zagrebu. Od 1987. godine inicijator je i kustos brojnih izložbi suvremene umjetnosti za izložbene prostore u Hrvatskoj i šire. Bio je povjerenik-kustos hrvatskog paviljona na 16. biennalu u Sao Paulu (2004.) i nekoliko Bijenala u Veneciji, ko-kustos je 2. bijenala ARK D-0, Konjic, BiH (2013.) i kustos drugih međunarodnih izložbenih manifestacija. 2005. inicirao je Biennale Kvadrilaterale u Rijeci. Njegova djelatnost uključuje i produkciju online radova, članke za dnevne novine, te recenzije za umjetničke časopise u Hrvatskoj i inozemstvu, monografije suvremenih hrvatskih umjetnika, uredništvo knjiga o umjetničkoj kritici u Hrvatskoj, TV i radio emisije. Član je Savjetodavnog odbora Art OMI i Komisije za likovnu i primijenjenu umjetnost nagrade Vladimir Nazor. Dobitnik je Godišnje nagrade za likovnu kritiku HS AICA za 2017. godinu. Krešimir Purgar rođen je 1964. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost 1991. te doktorirao iz područja humanističkih znanosti, polja i grane znanost o umjetnosti 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izabran je u zvanje znanstvenog suradnika 2013. i zatim višeg znanstvenog suradnika 2017. Bavi se vizualnim studijima – interdisciplinarnim područjem humanističkih znanosti usmjerenim prema proučavanju umjetnosti, filma, vizualnih aspekata književnosti i slikovnih medija općenito. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Sveučilištu u Osijeku, Akademiji za umjetnost i kulturu. Bio je hrvatski dopisnik međunarodnog časopisa za suvremenu umjetnost Flash Art od 1989. do 1992., a 2002. preuzima mjesto urednika u časopisu za vizualne umjetnosti Kontura koji usmjerava prema interdisciplinarnom praćenju suvremenih vizualnih fenomena. Osnivački je član projektne skupine Visual Culture in Europe, sudjelovao na skupovima i u okviru projektnih sastanaka u Londonu, Barceloni, Berlinu i Vilniusu, a sudjelovao je s predavanjima na temu literarnih i vizualnih studija i na konferencijama u Manchesteru, Skopju, Dartmouth Collegeu, na University of Western Ontario, kao i na University of Chicago. 2006. osnovao je Centar za vizualne studije, prvu institucionalnu platformu za promicanje i interdisciplinarno proučavanje vizualnosti i slika u našoj zemlji. U akademskoj godini 2016./2017. uveo je predmet Teorija slike u okviru Doktorskog studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao prvi sveučilišni kolegij čija je središnja tema znanost o slici. Dobitnik je Godišnje nagrade HS AICA-e za 2010. godinu. Silvia Roberta Zaplatić rođena je 1995. u Londonu. Diplomirala je povijest umjetnosti 2021. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade u akademskoj godini 2019./2020., kao i plakete Izidor Kršnjavi za promicanje struke i Odsjeka za povijest umjetnosti u 2019. godini. Od 2016. piše za portal Kulturflux, a od 2018. godine dio je uredništva portala. U sklopu portala Kulturflux organizirala je radionice, tribine, okrugle stolove te predavanja. Bavi se i fotografijom: izlagala je na izložbi 11. HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2018., te na izložbi Protreseni MUO: od potresa do potresa – 2020. u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 2020. godine. Bojan Mrđenović rođen je 1987. u Virovitici. Diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Na istom odsjeku danas je zaposlen kao predavač. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama izlagao je cikluse Dobrodošli, Budućnost, Uvozna pustinja, Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala, te je sudjelovao na nizu grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Grčki dnevnik također su objavljeni u obliku knjiga. Dobitnik je prve nagrade festivala Rovinj Photodays u kategoriji Arhitektura i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je nagrade Red Carpet Art Award za mlade umjetnike, te je prvi dobitnik nagrade Marina Viculin za razvoj fotografskog stvaralaštva.