Vinko Srhoj CRNO NA BIJELO I VICE VERSA
Poglavlje knjige možete pročitati na: https://drive.google.com/file/d/1Nwf0Xb0a_m0w0ZDajj0Y4nmOL6ktSMnp/view?usp=sharing
Objavljena je knjiga Crno na bijelo i vice versa Vinka Srhoja, dobitnika Godišnje nagrade HS AICA za 2020. godinu, Knjiga je objavljena u izdanju HS AICA u suradnji s Durieuxom, Zagreb. Urednik knjige je Ivica Župan, recenzenti su Ive Šimat Banov i Silva Kalčić, lektorica teksta je Maja Trinajstić, a dizajn naslovnice knjige temeljene na reprodukciji djela Jurja Dobrovića potpisuje Nikola Križanac.
ISBN 978-953-56967-7-3 (HS AICA)
ISBN 978-953-188-548-5 (Durieux)
874 stranice, ilustrirano
14 x 20,5 cm, meki uvez
Zagreb, 2023.
Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Više od četiri desetljeća aktivne prisutnosti na domaćoj kritičkoj sceni Vinko Srhoj je kroz brojne analize, polemike, tekstove za raznolike publikacije, znanstvene i stručne radove, izložbene koncepcije, jedan od rijetkih naših kritičara koji se nije ustručavao prevrednovati i one neupitne umjetničke opuse koje se uzimalo „zdravo za gotovo“, ukazivati da jednom za svagda prihvaćen umjetnički opus nije uvijek na razini onih očekivanja koja mu je udijelilo javno mišljenje. Zato je njegova kritička aktivnost dragocjena u smislu da su i neka velika imena naše i svjetske umjetničke scene promotrena kritički, a vrijedni od manje vrijednih ili, usudio bih se reći, bezvrijednih dijelova njihova opusa, odijeljeni i stavljeni na mjesto koje im pripada.
Osnovna ideja podjele knjige na dva dijela slijedi svojevrsni avers i revers umjetničkog života podijeljenog po simetrali afirmacije i negacije, odnosno jednake zastupljenosti pozitivno i negativno ocijenjenih djela. To jednačenje po broju nije puko numeričko ujednačavanje, nego prati približno jednaku zastupljenost pozitivno i negativno ocijenjenih izložbi i djela u opusu autora. Autor je takvom koncepcijom ujednačene „crno-bijele“ razdiobe htio naglasiti da je prostor kritičke recepcije umjetnosti u nas u svojoj osnovi u neravnoteži između apsolutne afirmacije i minorne negacije, koju se tako pokušava uravnotežiti jednom primjerenijom valutacijom.
Tekstovi objavljeni u knjizi pružaju sjajan uvid u povijest moderne i suvremene hrvatske umjetnosti, a osim znalcima, bit će zanimljivi i širem krugu čitatelja. Knjiga je neiscrpna riznica erudicije, znalačkog pisanja, virtuoznosti riječi i rečeničnog sklopa, snažno prožeta autorovim osobnim stajalištima i ukusom. U pisanje o likovnoj umjetnosti tijekom godina je uveo neke vrlo karakteristične termine, specifične sintagme, fraze koje su danas postale općim mjestima u predgovorima kataloga, monografijama, kritikama, posebno u vokabularu vrednovanja djela.
Ivica Župan.
Vinko Srhoj rođen je 4. 5. 1957. u Splitu. Diplomirao povijest umjetnosti i hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao na Sveučilištu u Zadru. Na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru u zvanju redovitog profesora predaje kolegije iz moderne i suvremene umjetnosti, teorije umjetnosti i novih medija. Od druge polovine sedamdesetih godina sustavno se bavi likovno-kritičkim i teorijskim radom, surađujući u dnevnim i periodičnim publikacijama, objavivši više od tisuću naslova, kritika, predgovora, polemika, eseja, recenzija, znanstvenih i stručnih radova, te je autor ili koautor izložbenih projekata među kojima se izdvajaju njegove autorske izložbe koje jedine u nacionalnom prostoru, kontinuirano, studijama i sinteznim tekstovima, obrađuju i predstavljaju domaću postmodernu u okviru tradicionalnog zadarskog Plavog salona, trijenala hrvatskog slikarstva: 1990. Corpus Alchymicum – Inovacije u slik. 80-ih godina (u koautorstvu); 1999. Strategija citata u umjetnosti 80-ih i 90-ih godina; 2002. Retroavangarda; 2005. Neomoderna ili još jedan prijelom stoljeća; 2011. Ususret Plavom salonu – Umjetnik kao idealni lažljivac; 2018.–19. Realizmi privatnosti: subjektivno u objektivnom u novom hrvatskom slikarstvu. Dugogodišnji je glavni istraživač na znanstvenoistraživačkom projektu MZOŠ-a „Likovna umjetnost i likovna kultura 19., 20. i 21. stoljeća u Dalmaciji“ (2002.–2013.), član uredništva časopisa Glasje i Ars Adriatica, suradnik Hrv. lik. enciklopedije Leksikografskog zavoda, uredničkog savjeta Biblioteke Bašćina, programskog odbora Dijaloga FF u Rijeci, naučnog odbora Arhitektonske ustanove i udruženja, umj. grupe i časopisi u Kraljevini SHS/Jugoslaviji u Beogradu, politički kolumnist zadarskog tjednika Narodni list (1994.–2005.), mentor na poslijedipl. studijima, član Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Hrvatskog muzejskog društva i AICA-e. Dobitnik je Godišnje nagrade za likovnu kritiku Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA) za 2019. godinu. Živi i radi u Zadru.
Predložak za naslovnicu: Juraj Dobrović, Prostorna konstrukcija, drvene letvice, boja, 1964.-1966., fotografija: V. Srhoj