Priopćenje HS AICA-e i ULUPUH-a o devastaciji zgrade Doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika
HS AICA – Hrvatska sekcija Međunarodnog udruženja likovnih kritičara i Ulupuh – Hrvatsko udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti dižu svoj stručni i građanski glas protiv devastacije zgrade Doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika, modernističke rotonde Ivana Meštrovića u Zagrebu, ujedno jedinstvenog spomenika graditeljske i kulturne baštine nulte kategorije.
Izražavamo svoj protest zbog građevinskih radova otvorenog pitanja legalnosti, koji se izvode na samom objektu-spomeniku, kao i na parteru tj. cjelini Trga žrtava fašizma. Zabrinjava proizvoljnost odluke o početku i opsegu radova na „Meštrovićevom paviljonu“, uz ignoriranje negativne valorizacije radova kako od struke, tako i građanske javnosti. ULUPUH i Hrvatska sekcija AICA-e pridružuju se i u potpunosti podržavaju dosadašnje akcije i stavove Udruženja hrvatskih arhitekata, kao i Katedre za zaštitu baštine Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te protestnih građanskih inicijativa. U potpunosti podržavamo stručne stavove kolega iz Udruženja hrvatskih arhitekata u čijim se zaključcima prepoznajemo: „Možda ni društvo ni mi kao struka (…) nemamo institucionalni alat da ovakvu degradaciju gradskog prostora zaustavimo, ali itekako imamo mogućnost i način da tu istu osudimo i da se prema njoj ponašamo u bližoj i daljoj budućnosti kako i zaslužuje – kao prema nelegitimnoj devastaciji javnog prostora.“
Netransparentnost javnih radova, izvođenih na temelju trenutnih odluka nepoznatih instanci i „popravljanje“ baštine grada upisane u kolektivnu memoriju mimo uzusa relevantnih struka i disciplina, praksa je protiv koje se se ovim putem izjašnjavamo. Kao građani i kao strukovne udruge nemoćni smo, čini se, u načinu korištenja i raspolaganja gradom u kojemu živimo. Napominjemo da je već nekoliko stilskih slojeva (dijelom aktualnim radovima nepovratno izbrisanih) upisano na parter nekadašnjeg Trga N, danas Trga žrtava fašizma. Forsiranje izvedbe navodnog Meštrovićevog projekta cjeline trga u zatečenom, tad još u potpunosti nedefiniranom urbanom kontekstu s ogromnim vremenskim odmakom smatramo neadekvatnim i ishitrenim načinom naknadnog upisivanja povijesnih slojeva u tkivo grada.
Kod rekonstrukcije arhitektonskih objekata-spomenika treba voditi računa o tome da upravo oni predstavljaju identitetske oznake grada i takvi bi zahvati trebali biti plod suradnje multidisciplinarnih timova – s područja sociologije, arhitekture, umjetnosti, povijesti umjetnosti, politike i samih građana. „Pješački centar izvrsnosti“ neprikladna je oznaka za predviđenu zonu za odmor građana koja se nalazi usred guste prometne mreže, čija je bitna karakteristika zagađenje zraka, pa i akustičko zagađenje. U kontekstu praksi Europske unije pojam „izvrsnosti“ najčešće se povezuje s gradskim i nacionalnim projektima financiranim sredstvima europskih fondova, koji bi pomogli sačuvati i obnoviti, kao i revitalizirati zapuštenu, a visoko valoriziranu komunalnu i industrijsku arhitekturu u Zagrebu.
Datum objave: 10/12/2019