Program HS AICA u 2024. godini

U 2024. napustila nas je profesorica, akademik i dugogodišnja članica HS AICA-e Vera Horvat Pintarić (7. ožujka 1926. – 27. ožujka 2024.). O tome smo prenijeli tekst sjećanja prof. Zvonka Makovića:

Među velikanima koji nas napuštaju, treba osobito istaknuti ime Vere Horvat Pintarić koja je preminula danas u ranim jutarnjim satima. Pisati o tome nije mi jednostavno iz vrlo običnoga razloga. Od rane mladosti, dolaska na studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pa do jučer bio sam vezan uz nju. Isprva kao student, kasnije asistent i na kraju kao onaj kome je ostavila svoju katedru i predmete koje je vodila. U komentarima njezina odlaska ističe se visoka životna dob. Da, to je zaista visoka, a u ovom slučaju i lijepa dob koju je Vera Horvat Pintarić nosila i prihvaćala dostojanstveno, bez straha.

Bila je velika, a njezino je koračanje uvijek bilo ispred vremena, istraživala je i promovirala područja koja su se smatrala marginalnima, koja su bila nevidljiva iz sterilnih prostora akademske kule bjelokosne. Međutim, pri tome je podjednakom pozornošću pratila i vrhove kulturne i umjetničke baštine, i u njezinoj su bibliografiji imena Tiziana i Leonarda, Francesca Robbe i Miroslava Kraljevića, Pieta Mondriana, Maljeviča i Miroslava Šuteja, uz ona koja je sama svojom pronicljivošću unijela u taj kozmos. Strip, plakat, televizija, video, masovne komunikacije upravo je ona uvela u akademsku zajednicu. Kada sam sredinom 1970-ih postao njezin asistent i trebao upisati magisterij, dala mi je temu popularne štampane slike 19. stoljeća, temu koja je bila potpuno nepoznata u našoj struci. Vodila me je u otkrivanju vrijednosti tih, s umjetničkog aspekta, potpuno nevažnih artefakata, otkrivala koliko male pučke sličice svjedoče o složenosti vremena jedne provincijalne sredine u političkom, kulturnom i civilizacijskome smislu i koje našu kulturnu povijest uključuju u onu širu, europsku.

Generacijama studenata otvarala je nove obzore, prepoznavala, podržavala i promovirala avangardne pojave u našoj umjetnosti, pa je tako upravo ona otkrila ono što će postati fenomenom „Zenit“ Ljubomira Micića radeći monografiju Josipa Seissela i priređujući mu retrospektivu. Kada su kasnije neki drugi počeli raditi na toj temi, često i ne spominjući njezine doprinose, čudila se i ponekad zgražala onim što su oni čitali iz iste do nedavno nepoznate građe. Njezini su alati bili arhivska građa, vrhunsko poznavanje svih aspekata vremena, a konačno i svjedočenje protagonista „Zenita“, kao što je bio Josip Seissel. Bila je među prvima koji su upozoravali na važnost kompjutera u vizualnoj kulturi, istraživala je ulogu televizije, kako s aspekta vizualnih medija, tako i u njezinu političkome i općekulturnome značenju. Već 1966. zalaže se za uvođenje predmeta koji bi se time bavio na fakultetu. Godinu dana kasnije 1967. osnovala je Katedru za vizualne komunikacije i design, 1973. inicirala je Video art u Zagrebu. Autori koje je okupljala, poticala i promovirala nalaze se među onim hrvatskim umjetnicima kojima su vrata relevantnih svjetskih galerija i muzeja uvijek bila otvorena, vremenom sve više. Smatrala je kako imamo vrijednu umjetničku baštinu u svim razdobljima, kompatibilnu onoj općih kriterija. Govorila je i pisala o onome o čemu su drugi šutjeli iz razloga političkih ili elitističkih. Svakoj je temi prilazila s istom ozbiljnošću, ne promatrajući je nikada izolirano, nikada izdvojeno iz vremena i prostora. S podjednakim žarom, besprijekornim stilom, iz slojeva znanja govorila je i pisala i o Miroslavu Kraljeviću i o Dragićevu “Tupku”, prva je u nas otvorila temu kiča, pisala o realizmima prve polovine 20. stoljeća i onom socijalističkom i onom nacističkom. Bila je prva među uglednim profesorima koja je podjednako rado objavljivala u “Startu”, nastupala u emisijama obrazovnog programa Radio-Televizije Zagreb, a istovremeno uređivala višejezični časopis Bit-international (1968), časopis koji je izlazio u doba dok je Zagreb bio svjetski epicentar istraživanja estetskih, znanstvenih i političkih potencijala kompjuterske umjetnosti. Bila je elitist u najljepšem smislu te riječi, pa i onda kada se bavila kičem, a prezirala je osrednjost i mediokritete. Ono najvrednije što su njezini studenti i suradnici mogli naučiti i usvojiti od onoga što je podučavala, bila je potpuna posvećenost i predanost struci, jer struku je smatrala životnim, štoviše moralnim izborom. Bila je stroga i zahtjevna, a onaj koji ju je bolje poznavao vrlo dobro je znao da je prema sebi bila najstroža i najzahtjevnija.

27. 3. 2024.

Od 2019. do 2024. godine uspostavljena je aica@hsaica.hr e-mail adresa preko Carneta, kao i hsaica.hr/ internetska stranica. Petra Milički autorica je novog (2020.) loga usklađenog s onim AICA International. Uvedeno je profesionalno knjigovodstvo i e-računovodstvo. Organizirali smo, u programi AICA: Dijalozi, četiri sezone javnih snimanih i fotografiranih razgovora s našim doajenima koji su se odazvali na poziv, ukupno njih 11 a neki među njima – Tonko Maroević i Antun Maračić – nažalost više nisu među živima. Održani su Dijalozi s Matkom Meštrovićem, Igorom Zidićem, Jadrankom Vinterhalter, Tonkom Maroevićem, Zdenkom Rusom, Želimirom Koščevićem, Zvonkom Makovićem, Nadom Beroš, Mladenom Lučićem, Leonidom Kovač, Jericom Ziherl, Željkom Kipkeom, Miroslavom Gašparovićem, Antunom Maračićem i Brankom Franceschijem. Fotograf i snimatelj je bio Bojan Mrđenović, potom je fotograf bio Luka Pešun, a snimateljica Buga Cvjetanović. 

HS AICA je od 2015. organizirala niz radionica likovne kritike Pisati o suvremenoj umjetnosti i Kako pisati o suvremenoj umjetnosti? u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, u suradnji s raznim partnerima. Radionice likovne kritike se održavaju od 2015., a najčešće sam ih izvodila ja s Ivanom Meštrov, također s Ivanom Mance, Igorom Loinjakom i mnogobrojnim predavačima. U 2020. je godini radionica nosila naslov „Pisati o gradu“. Tema grada bila je vezana uz situaciju karantene, zagrebački potres i situaciju poslije te je svojevrsni hommage Zagrebu. Radionica je bila fokusirana na propitivanje suvremenoga stanja graditeljske baštine, pitanje interpolacija i kontrastnih interpolacija, fenomen „ukinuća“ urbanizma kao naslijeđa 19. stoljeća, Također, u fokusu su bili umjetnički projekti/radovi kao i umjetničke strategije kojima se uspostavlja, koristeći Ranciѐreov rječnik, politički prostor u umjetnosti, u kojem ušutkani dobivaju glas, a nevidljivi vidljivost. U 2021. radionice se organiziraju u suorganizaciji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, Akademijom za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Kustoskom platformom i ULUPUH-om Zagreb. U 2021./2022. godini tema radionica bila je „Izložbene kartografije“, bila je posvećena istraživanju kustoskih praksi u institucionalnom okviru, a održana je u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, ULUPUH-om, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Galerijom Nova, Institutom za suvremenu umjetnost i Institutom Tomislav Gotovac Zagrebu. U sklopu radionice 10. – 12. ožujka 2022. održana je međunarodna znanstveno-stručna i umjetnička konferencija istog naziva, te je prof. dr. sc. James Elkins (Art Institute of Chicago) održao vrlo posjećeno najavno predavanje 20. siječnja na AGG fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan od pozvanih predavača bio je prof. dr. sc. Lev Manovich (New York), a Christian Nae, kustos iz rumunjskog Iașija gdje predaje na Sveučilištu G. Enescu, govorio je o kolektivnim kustoskim praksama kasnog socijalizma u svojoj zemlji („curating as art“, za razliku od prakse umjetnika kao kustosa Tomislava Gotovca, što je bila tema izlaganja Darka Šimičića). Ove je godine gost druge i treće konferencije održane u siječnju i svibnju u Zagrebu i Splitu bio Jesús Pedro Lorente (Zaragoza), autor poznatog izrijeka “Muzeji su katedrale moderniteta”, a uz njega su izlaganja na engl. jeziku održali: kustosice Maja Ćirić iz Beograda, Jovanka Popova iz Skopja i Beča, predstavnici Sveučilišta u Splitu Božo Kesić s UMAS-a, Dalibor Prančević s Filozofskog fakulteta te kustos „u  miru“ Želimir Koščević kojemu je program bio posvećen.

Ove godine u program Kako pisati i govoriti o suvremenoj umjetnosti? voditeljice i organizatorice programa Mione Muštra uključeni su javnim predavanjima Marko Golub, Bojan Krištofić, Ksenija Orelj, Kate Sutton, Klaudio Štefančić (ispričan radi bolesti) i Silva Kalčić. Miona Muštra je bivša polaznica jedne od radionica i sada i naša članica, ali i dugogodišnja voditeljica radionica likovne kritike. No kako sada zaista postoji već cijelo mnoštvo srodnih i dobrih radionica, HS AICA ubuduće može nastaviti istraživanje kustoskih praksi, koje je započelo s posvetom Želimiru Koščeviću u nizu od tri međunarodne konferencije održane od 2022. U siječnju i svibnju 2024. je gost konferencije bio Jesús Pedro Lorente, autor poznate sintagme “muzeji su katedrale moderniteta”). 

HS AICA se je više puta se javno očitovala u zaštitu ili protiv nečega, na primjer 20. srpnja

2020. napisali smo Otvoreno pismo za očuvanje Memorijalnog kompleksa autora Bernarda

Bernardija u Korčuli, gdje su prostorne i oblikovne intervencije išle u smjeru postavljanja

nogometnog gola, a na to nas je upozorio Darko Fritz sa svojom udrugom Siva zona. U

samo dva sata potpisali su to Otvoreno pismo i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Društvo arhitekata Dubrovnik, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, HDD, Odsjek za

povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Napisali smo i da “dižemo” svoj stručni i građanski glas (2019.) protiv devastacije zgrade

Doma Hrvatskog društva likovnih umjetnika, modernističke rotonde Ivana Meštrovića u

Zagrebu, ujedno jedinstvenog spomenika graditeljske i kulturne baštine nulte kategorije. Bio

je to protest ne samo zbog anuliranja pejsažnog projekta neposrednog okruženja paviljona, i odvoženja u nepoznato famoznih magnolija u vazama, već i zamjene stepenica stilobata

paviljona strojno rezanim benkovačkim kamenom, sasvim druge boje, teksture i kvalitete od

izvornog. Reagirali smo povodom ovrhe slike Vlahe Bukovca iz postava Nacionalnog muzeja

moderne umjetnosti u Zagrebu. HS AICA izrazila je svoje profesionalno i građansko

zaprepaštenje i nevjericu nad činom ovrhe slike Vlahe Bukovca „Mlada Patricijka“ (1890.)

koja je po presudi suda i nalogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 5.11. 2021.

ovršena izravno iz postava i zbirke tog muzeja. 2019. zalagali smo se da se Mali salon u

Rijeci s obzirom na kontinuitet izložbene djelatnosti, zaštiti kao kulturno dobro. Naveli smo

pritom neke komparativne primjere zaštite djelatnosti u Splitu: Kino Karaman, Salon Galić,

Galerija fotografije i Foto klub Split. Uputili smo apel gradu Rijeci da galerija na Korzu ostane u izložbenoj funkciji u sklopu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, koji je tada ulazio u povijesnu zgradu preko puta željezničkog kolodvora. U Mali salon je trebao useliti studio Hrvatske radio televizije za praćenje programa “Rijeka – Grad kulture 2020”. U to traženju nismo uspjeli. Pokušali smo 2021. i postaviti tablu na ulaz u haustor (Hatzova 9) gdje je osnovan časopis Zenit, na inicijativu Želimira Koščevića i u suradnji s Institutom za avangardnu umjetnost, ali stanari to nisu dozvolili.

Od 2019. objavili smo knjige Eveline Turković, Antuna Maračića, Vinka Srhoja, Branka Franceschija, kao i drugu knjigu Suzane Marjanić i on-line knjgu Silve Kalčić. Naime, u siječnju 2024. objavljena je online knjiga od samo 234 str. o kustoskim praksama Želimira Koščevića Izložbene kartografije (Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi), HS AICA i Durieux, Zagreb, siječanj 2024. Autorica: Silva Kalčić. Lektorica: Maja Trinajstić. Dizajnerica: Petra Milički. Prošireno izdanje sadržavat će uvodni tekst urednice Suzane Marjanić i predgovor Zlatka Galića, te će imati još četiri velika i za temu važna poglavlja. Slijedi tiskano izdanje knjige, potom knjige dobitnika Godišnjih nagrada Mladena Lučića (u kašnjenju, u fazi lektoriranog teksta) i Sonje Briski Uzelac (u najavi za 2025.). Dr. sc. Sonje Briski Uzelac, red, prof. u miru, priprema knjigu pod radnim nazivom Pisati o konceptu subjektivacije – između diskurzivnih formacija i prakse subjektivacije, suizdanje HS AICA i DURIEUX-a Zagreb. Urednica knjige je Silva Kalčić, recenzenti su prof. dr. sc. Krešimir Purgar i dr. sc. Suzana Marjanić, znanstv. savjetnica. Knjiga će biti objavljena u sklopu biblioteke tekstova dobitnika Godišnje nagrade HS AICA-e.

 

 

 

OPŠIRNIJE TEMELJNI PROJEKTI I AKTIVNOSTI HS AICA-e 2024. I dalje težimo stjecanju statusa temeljen strukovne udruge u umjetničkom području, na temelju kojega članovi ostvaruju porezne olakšice nakon donošenja novog zakon a umjetničkim djelatnostima. HS AICA je djelovala u sklopu Klastera za vizualne umjetnosti pri Ministarstvu kulture i medija RH, uvela u umjetničke djelatnosti kustostvo  i borila se protiv izmještanja u „ostale stručnjake u kulturi“ za likovne kritičare i kustose u nacrtu Zakona o umjetničkim djelatnostima Ministarstva kulture i medija RH. Kao predsjednica udruge radila sam u klasteru za vizualnu umjetnost i Radnoj skupini na pripremi Zakona o umjetničkim djelatnostima i poticanja umjetničkog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija. Naime, da pojasnim, u nacrtu Zakona, a na sastanku povodom Radnog prijedloga zakona 2019. U Hrvatskom državnom arhivu o tome se govorilo, likovni kritičari (uspjelo mi je ubaciti u “tijelo” kojim se Zakon bavi i kustose i teoretičare, ali su završili u istoj „košari“ s kritičarima) uvršteni su u „ostale stručnjake u kulturi”, zajedno s muzejskim PR-ovcima, na

primjer. Istodobno bi kazališni i filmski kritičari zadržali umjetnički status, koji trenutno imaju i likovni kritičari o čijem se članstvu u HZSU-u odlučuje u području književnosti.

 

Kao dio naše redovite djelatnosti i ove godine održavamo i proširujemo informacijama i sadržajima našu internetsku stranicu hsaica.hr/. (struktura stranice usklađena je s onom AICA International https://aicainternational.news/). Za to kontinuirano snosimo trošak održavanja, uređivanja i administriranja internetske stranice. Arhivu udruge pohranjujemo u Arhiv Trezoru, sada Iron Mountain.

 

IZDAVAŠTVO U 2024. objavljujemo, kao dio Godišnje nagrade, knjigu Mladena Lučića „Osjetiti umjetnost“ u suizdanju s Meandar Media iz Zagreba, zbir Lučićevih tekstova napisanih u razdoblju od 1978. do 2023. godine. zbir je Lučićevih tekstova napisanih u razdoblju od 1978. do 2023. godine, a u knjizi će biti tiskano njih oko 300 objavljenih tijekom navedenog razdoblja u novinama, časopisima, katalozima, zbornicima i knjigama. Tekstovi su publicirani u četrdesetpetogodišnjem rasponu kao predgovori, kritički tekstovi, eseji i kulturološki tekstovi. Inače ukupan broj tekstova autora iznosi više od 700 jedinica. Koncepcija knjige sastoji se od četiri cjeline. Prvi, najveći dio, odnosi se na umjetnike i donosi predgovore pisane samostalnim izložbama suvremenih, uglavnom hrvatskih autora. Drugi dio bio bi posvećen problemskim izložbama s teoretsko-hipotetičkim postavljenim tezama, treći bi pod nazivom Reagiranja bio izbor tekstova u kojima autor polemički odgovara na neke kulturološke, društvene ili stručne objavljene tekstove i pojave koje nije smatrao i ne smatra ispravnima. Knjiga nema izravne reference na svoj naziv ali osjećanje umjetnosti bilo je ono što, riječima autora, „me je vodilo sve ove godine a vrijeme će donijeti sud (u većini slučajeva već je donesen) jesam li u tome uspio, ili mi je posao bio uzaludan“. Urednica knjige je Silva Kalčić, a autori predgovora su Berislav Valušek i Silva Kalčić. Grafička dizajnerica je Ana Zubić. Pripremamo i knjigu o kustoskim praksama Želimira Koščevića.

 

DODJELA GODIŠNJE NAGRADE HS AICA HS AICA jednom godišnje na Skupštini dodjeljuje nagradu za najbolju likovnu kritiku na temelju prethodno zaprimljenih nominacija. Nagrada je novčana (sada iznosi 2500-3000 EUR – od Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu), ali ujedno predstavlja i poticaj, kao i obvezu nove produkcije radova u području likovne kritike. Konkretno, dobitnici Godišnje nagrade HS AICA imaju pravo i obavezu u narednoj kalendarskoj godini objaviti knjigu (eseja, teorije ili monografsku; na relevantnu temu ili problematiku struke te u svrhu afirmacije likovne kritike i suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, a kroz prijevode na engleski jezik i afirmacije hrvatske likovne kritike i suvremene umjetnosti u svijetu. Također, HS AICA dodjeljuje svoju nagradu na Zagrebačkom salonu, Triennaleu kiparstva u Zagrebu, Zgraf-u, kao i Splitskom salonu. 

 

IZLOŽBE O LIKOVNOJ KRITICI 

Još za vrijeme Izvršnog odbora HS AICA-e u mandatu 2009.-2012. javila se ideja da se pokrene serija izložbi specifično posvećenih važnim likovnim kritičarima starije generacije, te kustoskim koncepcijama i muzejskim akvizicijama te postavima izložbi članova HS AICA čiji je rad bitno definirao umjetničko okruženje i umjetnički diskurs vremena i prostora u kojem sudjelovali. Izložbe bise održavale u suradnji s različitim galerijskim i muzejskim institucijama, s kojima su takvi autori bili profesionalno vezani ili su svojim djelovanjem imali utjecaja na njihove izložbene programe i politike. Riječ je o autorima poput Davora Matičevića, Želimira Koščevića, Marijana Susovskog i drugih. Prva takva izložba može se povezati s objavom knjige o kustoskim praksama Želimira Koščevića. 

 

MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI HS AICA Bitan-ključni dio naše djelatnosti i posljedični nužni troškovi naše djelatnosti u 2024. uključuju sudjelovanje HS AICA u radu međunarodnog Izvršnog odbora i na Godišnjoj skupštini te Kongresu Međunarodne AICA-e. Radni sastanak Administrativnog vijeća, čiji sam član kao predsjednica Hrvatske sekcije AICA-e, održan je 24. 5. 2024. od 10 do 18 sati na lokaciji Fiminco Foundation s čijim smo se radom i rukovoditeljima, te umjetnicima koji tamo rade i izlažu upoznali. Potom, održan je Godišnji sastanak Administrativnog vijeća na kojemu su podnijeli izvještaje članovi Predsjedništva, predsjednici komisijskih tijela AICA-e te je usvojen financijski izvještaj za 2023. godinu. Glasački postupak je proveden za sve stavke. Također je određena tema i glavni organizator 56. Kongresa koji je održan od 4. do 9. studenoga o. g. u Rumunjskoj, u Bukureštu i Jašu u studenome ove godine na temu „Becoming Machine, Resisting the Atificial. Art in the Present Tense“. Bilo je govora i o Kongresu u 2025. godini. Podnešen je izvještaj o godišnjim aktivnostima u ime AICA Croatia. Ostatak aktivnosti u Parizu posvećen je radnim sastancima i posjetima izložbama-u Fundaciji Vuitton, Beaubourgu, Muzeju europske fotografije, Musée de l’Orangerie, Palači Tokyo, Burzi-Fundaciji Pinault… Kongres je održan u prostoru Muzeja suvremene 

umjetnosti (MNAC) u sklopu Parlamenta u Bukureštu. Više informacija o Kongresu dostupno 

je na poveznici: https://aicainternational.news/upcoming-congress. Na Kongresu su se 

izlagači dotakli svih važnih tema naše struke, od produkcije umjetničkih sadržaja na 

pametnim telefonima do umjetne inteligencije kao autora umjetnosti („machine creativity“ ili 

„AI art“ algoritamske kulture), zaključak je bio da ta djela za sada uopće nisu dobra, dok nije 

nađeno rješenje odnosno zaključni statement za problem pisanja o umjetnosti korištenjem 

alata umjetne inteligencije. Iskazana je zabrinutost radi ratova u regiji, te je dio kongresa bilo 

posvećen medijalizaciji ratnih sukoba. Toj smo se temi vratili na Kongresu, kad su pročitane 

pritužbe članova o uništavanju kulture baštine Palestinaca u Izraelu, a i ruskog kulturnog 

naslijeđa iz kijevskih muzeja, zaključeno je da kulturna baština ne bi smjela imati nacionalni, 

ideološki ili politički predznak te bi trebala biti izuzeta iz suvremenih ratnih sukoba, kad se 

već oni sami nažalost ne mogu spriječiti. Jedan dio kongresa bio je posvećen temi političkih 

umjetničkih institucija i političkoj umjetnosti, kao i političkoj polarizaciji – treba li umjetnost 

reprezentirati tu polarizaciju bez „zauzimanja strana“, i treba li likovni kritičar i kustos 

„zauzeti stranu“. U drugom dijelu 56. kongresa u izvrsno restauriranom prostoru Turske 

kupelji iz 19. stoljeća (gdje se mogla vidjeti izložba Limbo Schengen španjolskog umjetnika 

Alonsa Calera (ChatoZero), nakon ranijeg govora o temama kao što su „Post-Criticism“ i E

Criticism“, čuli smo predavanja o likovnoj kritici nakon „digitalnog zaokreta“ ili „digital 

turn“-a 1990. godine te o fotografiji kao mediju suvremene umjetnosti, gdje je naročito 

zanimljivo bilo izlaganje kustosa i profesora iz toga grada, Christiana Naea, koji je održao 

predavanje na konferenciji HS AICA-e 2022. godine (Exhibitive Cartographies).  

U Bukureštu su svi gosti zajedno posjetili Nacionalni muzej umjetnosti i gostujuću izložbu u 

organizaciji Künstlerhaus Bethanien iz Berlina prije službenog otvorenja, Galeriju ARTEP, 

Galateca https://www.galateca.ro/o-seara-speciala-aica-la-galateca.html, CAV (Center for 

Multimedia Visual Arts) i Rezidența9. U ARTEP-u je organizirano vodstvo kroz izložbu 

Domestic na temu kućnog prostora kao ženskog, odnosno rodno određenog,  u Rumunjskoj, 

Srbiji i Hrvatskoj (zanimljivo je da su sve te zemlje svedene pod definiciju „Istočnog bloka“), 

kustosice Olivie Nitis, na kojoj je eksperimentalnim dokumentarnim filmom „At home, once“ 

sudjelovala Sandra Sterle. U Jaşiju je organiziran grupni posjet Palači kulture i njezinim 

zbirkama rumunjske i moldavske umjetnosti, kao i večernji posjet privatnoj Borderline 

Gallery.  U Muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu je 6. 11. 2024. u 15 sati održan i prvi dio godišnje skupštine AICA-e, dok je drugi zakazan za 13. 12. 2024. i hibridnog je oblika, pa će Hrvatska sekcija AICA-e pristupiti glasovanju online.

U Zagrebu, 9. 12. 2024.

Silva Kalčić, predsjednica

Datum objave: