Pisati o suvremenoj umjetnosti
Obrazovanje mladih ljudi za ulogu i posao likovnog kritičara teži odgovornom obavljanju te javne djelatnosti, doprinoseći razini kulturnog života ali i jačanju demokratske svijesti zajednice u cjelini. U organizaciji Hrvatske sekcije AICA-e te u suradnji s lokalnim institucijama u Zagrebu, Splitu i Osijeku, radionica pridonosi razvoju grada kao kulturnog i obrazovnog središta, afirmirajući njegove kulturne ustanove i strukovne udruge kao prepoznatljiva mjesta znanja i umjetnosti.
Što je suvremena umjetnost, radionica HS AICA-e i ULUPUH-a Zagreb
Kako pisati o suvremenoj umjetnosti, radionica HS AICA-e
Predavanja u programu su javna, tzv. otvorena predavanja.
Na sudjelovanje u radionicama, koje su za polaznike besplatne, pozvani su svi studenti preddiplomskog, diplomskog studija, kao i diplomirani studenti „vizualnih“ i studija u kulturi, arhitekturi i dizajnu – ali i svi ostali građani s nagnućem k teoriji i kritici, odnosno zainteresirani za razumijevanje i praktično bavljenje pisanjem o suvremenoj umjetnosti. U radionici učimo o razlučnoj definiciji suvremene spram tradicionalne umjetnosti, kao i kriterijima vrednovanja suvremene umjetnosti, pisanju teksta predgovora kataloga izložbe i likovne kritike, postavu izložbe te radu kustosa – što će polaznicima biti dragocjeno stručno iskustvo i stručna referenca u budućem radu. Radionica se sastoji od predavanja/posjeta izložbama, te individualnog i kolektivnog radioničkog rada. Aktivnim sudjelovanjem u raspravama i terenskoj nastavi, analitičkim pristupom temi te autorstvom kritičkog temeljenog na analizi i usporedbi primjera danih u sklopu programa, polaznici radionica stječu tzv. završno uvjerenje.
Program u suradnji s Filozofskim fakultetom/Sveučilištem u Splitu. Program je financiran sredstvima Ministarstva kulture RH. Zahvaljujemo Muzeju Mimara i MSU Zagreb na ustupanju prostora za održavanje programa te Institutu za povijest umjetnosti na ustupanju fotografije Branka Balića za vizualni identitet programa.
Program i organizacija: Silva Kalčić
Voditelji radionica: Silva Kalčić, Miona Muštra (Zagreb) i Anđelko Mihanović (Split)
Stručna suradnica: Sara Marković
Vizualni identitet: Boris Greiner
Fotografija: Gorgona gleda u nebo na fotografiji Branka Balića, 1961.
Svaki voditelj naveden u programu održat će predavanje i potom radionicu – razgovor, pisanje teksta ili istraživanje. Kao voditelji radionice, osim istaknutih likovnih kritičara, teoretičara, znanstvenika i kustosa te umjetnika, sudjeluju bivši uspješni polaznici radionice likovne kritike HS AICA, Anđelko Mihanović i Miona Muštra.
Polaznici radionice, koja je besplatna, dolaze do njezinog kraja pisanjem kratkih tekstova i sudjelovanjem u radioničkim zadatcima i diskusijama.
Program radionica u Zagrebu
Galerija Permanenta/ULUPUH, Preradovićeva 44
12.12. 18,00 h Bojan Mrđenović, Grad kao mjesto susreta i sudara, o fotografiji kao mediju suvremene umjetnosti (EDU radionica ULUPUH-a)
12.12. 19,00 h Dragana Modrić, Kako je Bourriaudova relacijska estetika promijenila način razmišljanja o angažiranoj umjetnosti
12.12. 20,00 h Krešimir Purgar, O (be)smislu likovne kritike danas
13.12. 17 h Dragana Modrić, Kritičko promišljanje industrijske baštine na primjeru projekta Dalmatinka (predavanje i radionica)
13.12. 18,00 h Ivana Bago, Povijest umjetnosti kao povijest izložbi: konceptualna umjetnost i dematerijalizacija izložbe 1970-ih
13.12. 19,00 h Božena Končić Badurina, Strojarska 17, predstavljanje billboarda nastalog u okviru projekta Ploha/Površina
17.12. 12-15 h Muzej Mimara Simpozij Pisati o suvremenoj umjetnosti
21.12. 12 h MSU Zagreb posjet retrospektivnoj izložbi Zlatka Kopljara, razgovor s umjetnikom Zlatkom Kopljarom
21.12. 13 h MSU Zagreb Miona Muštra i Silva Kalčić, razgovor s umjetnikom, radionica pisanja recenzije izložbe
Galerija Permanenta/ULUPUH, Preradovićeva 44
21.01. 17,00 h Suzana Marjanić, Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i angažman ili krležijanski iz Dijalektičkog antibarbarusa – “protiv tendenciozne fraze, ali za tendenciju u umjetnosti”
21.01. 18,00 h Sandra Križić Roban, Neopisivo – fotografija kao dokument traganja i zaključaka, radionica pisanja o fotografiji
21.01. 19,00 h Jasna Galjer, Kritika kao dijalog (pisanje kritičkog teksta o tekstu kritičara)
21.01. 20,00 h Radionica
28.01. 18,00 h Igor Loinjak, O raznovrsnosti kritičkih tekstova o umjetnosti
28.01. 19,00 h Vanja Ilić, Arhitektura izložbenih postava
28.01. 20,00 h Radionica
Program radionica u Splitu
Split, Sveučilište u Splitu, Centar Studia Mediterranea Filozofskog fakulteta u Splitu, Peristil 3/1
03.03. 17,00 h Suzana Marjanić, Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i angažman ili krležijanski iz Dijalektičkog antibarbarusa – “protiv tendenciozne fraze, ali za tendenciju u umjetnosti”
03.03. 18,00 h Dragana Modrić, Kako je Bourriaudova relacijska estetika promijenila način razmišljanja o angažiranoj umjetnosti
03.03. 19,00 h Dario Vuger, Guy Debord i vrijeme slika (centralnost pojma vremena u filozofiji 20. stoljeća, i njezina estetika)
03.03. 20,00 h Radionica
05.03. 17,00 h Galerija umjetnina, Getting Across, međunarodna izložba o migracijama
Silva Kalčić, radionica pisanja recenzije izložbe
Igor Loinjak, O raznorodnosti kritičkih tekstova o umjetnosti
10.3. 17,00 h Dragana Modrić, Kritičko promišljanje industrijske baštine na primjeru projekta Dalmatinka
10.3. 18,00 h Boris Šitum, Umjetnost u javnom prostoru – Boris Šitum i grupa Kvart
10.03. 19,00 h Anđelko Mihanović, Instagram influenceri: mogućnosti likovne kritike na novim platformama
10.03. 20,00 h Radionica
Paralelni program u Zagrebu
Program “AICA: Dijalozi” proizašao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja hrvatskih likovnih kritičara i kritičarki starije generacije te dubokih tragova koji su ostavili svojim kustoskim i kritičarskim radom, ali i njihovih pogleda iz današnje vizure na razvoj moderne i suvremene umjetnosti čiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici. Razgovore vode medijatorski timovi i po jedan likovni kritičar/kritičarka mlađe generacije, što omogućava prisutnost više rakursa i više pogleda na teme u razgovoru. Osim što se ovim javnim događanjem ukazuje pažnja doajenima struke i daje se prilika mlađim generacijama da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za dokumentiranje (“living memory” arhiv) i refleksiju o njihovom radu.
Program AICA: Dijalozi
9.12. 12 h, Muzej Mimara, razgovor s Matkom Meštrovićem, razgovor vode Darko Fritz i Maroje Mrduljaš te Ruža Martinis
20.12. 18 h Matica hrvatska, razgovor s Igorom Zidićem, razgovor vode Dragan Damjanović i Igor Loinjak te Tin Rajković
16.1.2020. 19 h KIC, razgovor s Jadrankom Vinterhalter, razgovor vode Leonida Kovač i Darko Šimičić te Miona Muštra
Snimatelj: Bojan Mrđenović
Organizacija: Silva Kalčić
Prijave, zaključno s prvim danom radionice molimo pošaljite na aica@hsaica.hr (ime i prezime, kontakti, zanimanje/zvanje, ev. fokus interesa i područje djelovanja).
U vremenu u kojem javni medijski prostor za likovnu kritiku rapidno nestaje, kontinuirano održavanje radionice svojevrsni je zagovor kritičkog pisanja i kritičke refleksije kao nužnog i bitnog čimbenika razvoja kvalitetne suvremene umjetničke scene, odnosno hrvatske kulturne javnosti.
Cilj ovako zamišljene radionice jest obrazovni. Radionica nudi dodatnu teorijsku i praktičnu edukaciju kao nadopunu sveučilišnih programa studija u umjetnosti i kulturi. Vježbajući se u konkretnoj praksi “čitanja” djela suvremene umjetnosti kao I pisanja likovnokritičkih žanrova, polaznici aktiviraju eventualno pasivno ranije stečeno znanje o umjetnosti i njenoj društvenoj ulozi. Stječući iskustvo verbalne artikulacije vlastitih stavova i sudova, polaznici uče proizvesti jasnu i relevantnu informaciju o umjetničkoj produkciji u funkciji njene javne komunikacije.
Organizatori i voditelji programa, kao dugogodišnji članovi Hrvatske sekcije AICA-e, svojim će praktičnim i teorijskim iskustvom pružiti dodatnu mogućnost edukacije, odnosno radionica u Splitu spaja se s fakultetskom nastavom na srodnom kolegiju. Kroz predavanja i radionički rad, ciljani posjet izložbama, čitanje referentne literature te samostalno pisanje i rad na tekstu polaznici radionice će se suočiti s temeljnim aspektima i načelima suvremene umjetnosti, koju zbog njezina kodiranog jezika često nazivaju “elitističkom”, kao i pisanja tekstova o suvremenoj umjetnosti te se praktično okušati u discipline likovne kritike. Posebna je tema kriterija vrednovanja društveno angažirane umjetničke prakse, kao i odnosa likovne kritike i mainstream kulture masovnih medija. Odnosno, na temu učinka novih načina distribucije i globalizacija slika unutar produkcijskih procesa novih umjetničkih sadržaja i njihovih novih vrsta veza s jezikom.
Relevantna i jasna prezentacija moderne i suvremene umjetničke produkcije u javnim medijima, sastavni je aspekt umjetničke kulture u cjelini. Njena zadaća jest kritički vrednovati, ali i senzibilizirati i obrazovati publiku, šireći horizont recepcije i uspostavljajući kritičku svijest. Nerijetko netransparentna, ili pak senzacionalistička informacija smanjuje raspoloženje i stvara negativan stav javnosti o modernoj i suvremenoj umjetničkoj produkciji, otežavajući tako uvjete za prihvaćanje umjetnosti kao općeg dobra i svima dostupnog kulturnog sadržaja. Obrazovanje mladih ljudi za ulogu i posao kustosa, teoretičara likovnih, vizualnih i intermedijskih umjetnosti, kao i likovnog kritičara, teži odgovornom obavljanju te javne djelatnosti, doprinoseći razini kulturnog života ali i jačanju demokratske svijesti zajednice u cjelini. Radionica pridonosi razumijevanju, ali i mogućnosti kritike tzv. kulturnih politika, također afirmirajući grad u kojemu se održava kao kulturno i obrazovno središte, afirmirajući njegove kulturne ustanove i strukovne udruge kao prepoznatljiva mjesta znanja i umjetnosti.
Radionica se sastoji od predavanja, praktičnog rada i razgovora te skupnih posjeta izložbama, gdje je predviđena mogućnost razgovora s kustosima i autorima izložbe, kao i vodstva kroz izložbu i dobivanja popratnog materijala – kataloga izložbe, fotografija i tekstova na temu i sl. U okviru radionice renomirani umjetnik/umjetnica održat će izlaganje na temu vlastita rada i tekstova objavljenih o njemu, kriterija valorizacije/vrednovanja umjetničkog rada, kao i specifičnosti medija za koji je tekst pisan.
Iako ne postoji formula o pisanju o umjetnosti, kroz zajednički posjet ciljanim izložbama, čitanje referentne literature te samostalno pisanje i rad na tekstu polaznici ove radionice suočavaju se s temeljnim aspektima i načelima pisanja likovne kritike. Navođeni na deskriptivnu, eksplikacijsku i interpretativnu verbalizaciju svojih stavova, uz konzultiranje literature, polaznici radionica usavršavaju: metodologiju i terminologiju pisanja likovne kritike, razlikovanje estetskih i vizualnih karakteristika pojedinih pojava i medija u suvremenoj umjetnosti, prošireno poimanje/polje umjetnosti, razumijevanje povezanosti likovnih umjetnosti i društvenih zbivanja, izobražavanje vizualnog opažaja, memoriranje vizualnog arhiva relevantnih djela; sve bitne elemente koji sačinjavaju put ka gradnji ‘pismenog’ govora o suvremenoj umjetnosti. Novi mediji i nove tehnologije za produkciju i distribuciju slika definiraju novi diskurzivni sustav, i dovode do novih vrsta stvaranja, promatranja i obrazaca prosudbe umjetničkog djela.
